Šušnjar: Ograničit će se cijena 50 proizvoda, kruh na popisu

16.01.2025.

Zadnja izmjena 18:15

Autor: Matija Mlinarić/I.Z./Dnevnik/HRT

Do kraja mjeseca trebala bi biti predstavljena nova lista proizvoda s ograničenim cijenama, izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon sastanka s proizvođačima, distributerima i predstavnicima trgovačkih lanaca te predstavnicima Hrvatske narodne banke, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na kojem se raspravljalo o dodatnom sprječavanju inflatornih pritisaka.

Naime, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas s njima sastanak u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača.

Lista će se, kako je rekao Šušnjar, proširiti sa sadašnjih 30 na 50-tak proizvoda, a na popisu će biti i kruh.

Šušnjar: Projekcije su da će mjere biti donesene do kraja ovog mjeseca


Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je kako se razgovaralo o proširenju liste ograničenih cijena proizvoda. Te mjere se donose kako bi pomogli najranjivijim skupinama građana.

- Upravo je završio sastanak sve u smislu kako bi proširili listu ograničenih cijena proizvoda, kako bi pomogli najranjivijim skupinama. Ovo je bio prvi krug konzultacija. Danas smo pokrenuli široki dijalog kako bi uravnotežili naše mjere i kako bi bile bez pritisaka na sve sudionike tržišta. Ovo sve radimo radi kupaca kako bi smanjili inflatorne pritiske na njih, dodao je.

Naglasio je kako je potrebno vrijeme da se provedu dodatne konzultacije.

- A kako bi obuhvatili široki spektar proizvoda koji su potrebni na dnevnoj bazi, ali isto tako da mi kao Vlada možemo smanjiti mogućnost manipuliranja tih mjera na što je moguće manju razinu. Projekcije su da će mjere biti donesene do kraja ovog mjeseca, kazao je ministar gospodarstva. 

"Pedeset proizvoda na listi"


Šušnjar je istaknuo kako je prezentirana lista nekih proizvoda.

- Siguran sam da ćemo do kraja mjeseca imati revidiranu proširenu listu proizvoda. Mi ćemo kroz dodatne analize vidjeti treba li biti šira. Cijene tih proizvoda su u porastu proteklih godinu dana, rekao je ministar gospodarstva.

Naglasio je da su to dominantno proizvodi koje svakodnevno koriste građani, a cijene im rastu.

- Uvažili smo i sugestije u odnosu na postojeće liste, mora biti zdravija prehrana. Kruh će biti na popisu. Pedeset proizvoda bi trebalo biti na toj listi, poručio je. 

Razgovaralo se o inflaciji


Ministar je poručio da se na sastanku razgovaralo generalno o inflaciji i listi proizvoda i načinu kako se mogu smanjiti pritisci.

Ponovio je da se cijena energenata držala na nižim razinama kako bi građani bili zahvalni. Naime, Hrvatska ima rekordnu inflaciju u Eurozoni, mnogi su proizvodi značajno poskupjeli, a neki su pak proizvođači najavili i nova poskupljenja zbog rasta cijena sirovina.

Petir: Potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama


Marijana Petir
iz Odbora za poljoprivredu rekla je da se želi napraviti da sva nadležna tijela upotrijebe instrumente koje imaju.

- Potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama, dodala je Petir.

Istaknula je kako je predloženo niz rješenja, jedno od njih je da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.

- Također smo predložili da se barem 20 posto ekoloških proizvoda nađe na tržištu. Smatramo i da trebaju biti strože kontrole, dodala je.

Petir je rekla kako zabrana rada nedjeljom ni na koji način nije utjecala na poskupljenje proizvoda. 


Vujčić: Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane


Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić naglasio je da trenutačno dvije stvari održavaju inflaciju na ovoj razini, a to je stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane.

- Što se tiče cijena usluga, vidimo da je uzrok rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 20 do 30 posto, istaknuo je.

To je rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja. Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više.

- Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane, jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima, poručio je Vujčić. 

Zašto se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila?

- Nemam jasan odgovor na to pitanje. Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava,  što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama, kazao je Vujčić.

Evančić za rast okrivio globalne trendove


Martin Evančić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prenio je viđenje "druge strane" na sve što se dogovorilo i što se događa.

- Našli smo se u neobično širokom formatu. Dobili smo osnovne informacije o listi popisa koja će se proširiti. Plan je s 30 na 50 artikala. Konzultacije će završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista. Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice, kazao je.

Za rast je okrivio globalne trendove.

- Hrvatska je nedostatna, pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda, dodao je.

No, oko 50 dobavljača najavljuje nove cjenike, odnosno, rast cijena i do deset posto.

- Tu su razni proizvodi i dobavljači, ne samo iz Hrvatske, Europske unije, nego i trećih zemalja. Nešto će sigurno porasti, ali to je neka stalna situacija u trgovini. Inflacija nikad nije bila nulta. Imali smo 2010. deflaciju pa su cijene padale, a sad imamo inflaciju već nekoliko godina pa cijene idu gore. Mi smo kao HUP željeli upozoriti da nismo jedini i glavni krivac u lancu proizvodnje. Cijeli dobavni lanac stalno ide gore i dolje, poručio je. 

Glavni tajnik u Atlantic grupi Ivan Mišetić je također istaknuo kako nismo samodostatni. Rekao je kako moramo početi više proizvoditi loklano jer ako je više robe iz uvoza onda nemamo sve alate da bismo time upravljali.

HOK traži ograničanje marže, a ne cijene


Član Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore (HOK) Darko Knežević rekao je da Ceh trgovaca HOK-a traži ograničavanje visine marže na proizvode, a ne krajnje cijene proizvoda.

- Na taj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci, navodi se u priopćenju iz HOK-a.

Dodatno, sektor trgovine, osobito mali trgovci, pogođeni su i ograničenjem rada nedjeljom, a svaki dodatni udar otežava ugroženo poslovanje za one najmanje i najranjivije.

Podsjetio je da je Komora u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta.

Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu.

- Ono što je na dobrobit naših sugrađana na dobrobit je i obrtnika, ali treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca njih gotovo 9.000 - i primjerice trgovačkih lanaca, ne mogu se tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su upravo oni koji ne bi smjeli biti najmanji i najranjiviji. Male trgovine su prva pomoć građanima, često i srca gradskih kvartova, ali i čitavih sela i otoka te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. Ograničenja radnog vremena, a onda i cijene i ponude to definitivno nisu i dodatno ugrožavaju njihovu egzistenciju, apelira predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, izvijestili su iz HOK-a. 

Plenković: Zajedničkim snagama trebamo raditi na spuštanju inflacije


Uoči sastanka s trgovcima, proizvođačima i distributerima premijer Plenković poručio je kako zajedničkim snagama treba raditi na tome da se inflacija s 3 spusti na 2,7 posto.


- Želimo da se o tome vodi računa i da se svi ponašaju i cjenovno i društveno odgovorno i da se tako smanje troškovi za naše građane, dodao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Građani se nadaju da će se cijene ograničiti što prije, jer svaka nova nabava hrane sve je veći udarac po džepu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!