Počele pristizati kazne za neodvajanje otpada

Najavljene su kazne za neodvajanje otpada u Zagrebu. Kazne su na adrese Zagrepčana već počele pristizati, ali javljaju se i pitanja kako to provesti u stambenim zgradama i hoćemo li plaćati kazne za ono što je učinio netko od susjeda? Hoće li radnici Čistoće morati kopati po smeću kako bi otkrili tko ga nije odvajao? 

O tome su govorili u emisiji U mreži Prvog, Zorislav Antun Petrović, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Skupštine Grada Zagreba (OraH), Zdravko Vladanović, predstavnik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada i Josip Pavlović, predsjednik Udruge Ekologija grada.

- U modelu odvajanja od 1. listopada, problem je u tome što je on nezakonit. Grad Zagreb nije ništa napravio glede infrastrukture kako bi se takav model mogao provoditi, naglašava Pavlović.

Dodaje da je sustav gospodarenja otpadom u potpunom raspadu.

- Nevjerojatno mi je da se razgovara o kaznama za neodvajanje otpada. Jedino tko može plaćati kazne je Grad Zagreb i podružnice Holdinga, naglasio je.

Petrović je naglasio da je gospodarenje otpadom jedna od točaka oko koje su se stranke koalicije našle.

- Cijeli se sustav odvoza otpada trebao prilagoditi. Vjerujem u koalicijske partnere i vjerujem da znaju što rade. Je li rezultat na početku slabiji, to ćemo vidjeti, ali to je tek početak s kojim se želi nešto postići, rekao je.

Na pitanje je li gradska vlast ušla spremna u cijelu priču, Petrović je rekao kako vjeruje da je.

Kazne za neodvajanje otpada počele su stizati u visini od 65 eura do 130 eura za pravne osobe.

Vladanović se osvrnuo na favoriziranje središta Zagreba gdje su iz sredstava gradskog proračuna financirani podzemni spremnici, a ostalih 98 posto gradske površine i građana Grada Zagreba prepušteni su samima sebi i suvlasničkim financijama gdje moraju financirati nadzemne boksove.

- Veliki je problem financiranja iz zajedničke pričuve, a dobili smo i mišljenje Ministarstva pravosuđa kako je to nemoguće. Zakon kaže da se sredstva zajedničke pričuve ne mogu ulagati u nešto što je na tuđoj nekretnini, naglasio je.

- Građani su zbunjeni i očajni te se pitaju, zašto se jednima plaća, a drugima ne. U konačnici ni ti podzemni spremnici u centru grada još se nisu počeli graditi, osim oglednog primjera u Masarykovoj ulici, rekao je.

Što se tiče individualizacije kazni ili kolektivne kazne, Vladanović se pita kako će se to utvrditi.

Pavlović naglašava da Grad Zagreb i komunalno redarstvo nisu nadležni za ispisivanje kazni kada je riječ o plavim vrećicama.

- Ako dođe do prigovora na kaznu, ona automatski „pada u vodu”, govori.

Vladanović naglašava da nije samo odgovornost na građanima koji su obvezni razdvajati otpad. Kako kaže, i Čistoća ima odgovornost.