Upisi u srednje škole i državna matura: Više mjesta, novi alati i blaža pravila

U Hrvatskoj su danas započele prijave za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku godinu 2026./2027., za koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih planiralo više od 47.000 slobodnih mjesta u nešto više od 2000 razrednih odjela. Što sve učenici i roditelji trebaju znati i koje su novosti ove godine? Jesu li upisi svake godine sve stresniji? Treba li i kako zaustaviti inflaciju superodlikaša? 

Dovoljno mjesta za sve osmaše

Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Vesna Šerepac istaknula je kako vjeruje da će ovogodišnji upisi proteći uz manje stresa za učenike i roditelje zahvaljujući unapređenjima sustava i dodatnim informacijskim alatima.

- Osigurano je 47.455 slobodnih mjesta, bez obzira što osmi razred ove godine završava oko 38.000 učenika. Dakle, mjesta ima dovoljno, poručila je Šerepac.

Među novostima je istaknula nastavak rada Viber kanala putem kojeg učenici i roditelji mogu postavljati pitanja i dobivati odgovore vezane uz upisni postupak.

- Dodatno, ove je godine uveden i personalizirani hodogram koji učenicima omogućuje praćenje svih važnih koraka tijekom upisa. Učenik tijekom cijelog postupka može pratiti rokove, obveze i sve što je potrebno napraviti od prijave do završetka upisa. Cilj je da imaju što manje izazova i nedoumica tijekom procesa, rekla je Šerepac.

Novosti za učenike s teškoćama

Pojasnila je da sustav upisa obuhvaća nekoliko kategorija učenika, uključujući redovite učenike, učenike koji dolaze izvan obrazovnog sustava Republike Hrvatske te one koji ostvaruju prava temeljem međunarodnih ugovora.

Posebna se pažnja tijekom upisnog postupka posvećuje učenicima s teškoćama u razvoju. Za njih je postupak započeo već danas, a ove godine uvedena je i jedna važna novost.

- Učenici s teškoćama biraju jedan od šest programa, a novost je da učenik koji ima rješenje nadležnog županijskog upravnog odjela sada može samostalno odabrati drugi program ako nije ostvario upis u program koji mu je bio prvi izbor, pojasnila je Šerepac.

Dodala je kako se tijekom upisnog postupka provode i dodatne provjere znanja, sposobnosti i darovitosti za pojedine programe, a cjelokupni proces završava tijekom srpnja objavom slobodnih mjesta za jesenski upisni rok.

- Upis učenika vrši se u dva roka - ljetni i jesenski. Od 7.7. do 9.7. se učenici upisuju u željeni program, u željenu školu, ili eventualno biraju, ako nisu uspjeli u tome, za jesen ostavljaju, prolaze kompletnu proceduru vezanu uz samu prijavu, dodatne provjere i sve ono što je potrebno prilikom bodovanja za upis u željeni program, rekla je.

Kreću i ispiti državne mature

Uz početak prijava za upis u srednje škole, danas su počeli i ispiti državne mature. Pravo pristupa ovogodišnjim ispitima ima ukupno 30.250 kandidata, među kojima je gotovo 26.000 učenika završnih razreda srednjih škola te 4.287 ostalih pristupnika.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović pojasnio je kako među pristupnicima ima i bivših maturanata koji žele ponovno polagati pojedine ispite kako bi poboljšali rezultate, ali i kandidata iz susjednih zemalja.

Ispitni rok otvoren je ispitima na jezicima nacionalnih manjina – češkom, mađarskom, srpskom i talijanskom jeziku. Već u srijedu na rasporedu su biologija i geografija, predmeti za koje je prijavljen veći broj kandidata.

Najzahtjevniji dio ispitnog kalendara slijedi nakon završetka nastavne godine. Hrvatski jezik, koji tradicionalno polaže najveći broj maturanata, piše se 15. i 16. lipnja. Prvoga dana učenici rješavaju test, a drugoga pišu esej.

Nakon hrvatskog jezika slijedi ispit iz engleskog jezika 19. lipnja, dok će se ispit iz matematike, posljednji od obveznih predmeta, održati 25. lipnja. Ovogodišnji ljetni rok državne mature završava 26. lipnja ispitima iz vjeronauka, etike i glazbene umjetnosti.

Ove godine državna matura provodi se i prema novom pravilniku, koji donosi jednu od značajnijih promjena vezanih uz sankcioniranje nedopuštenih pomagala tijekom ispita.

Filipović je istaknuo je da se nakon 16 godina primjene dosadašnjih pravila odustalo od, kako kaže, prestroge mjere za slučajeve posjedovanja mobitela tijekom ispita.

- Do sada je posjedovanje mobitela, čak i ako nije bio korišten, nego se samo nalazio na nedopuštenom mjestu, automatski značilo poništavanje svih položenih ispita državne mature. To je u praksi značilo da je maturantu koji bi, primjerice, na posljednjem ispitu bio zatečen s mobitelom, mogao biti poništen i hrvatski jezik, strani jezik te svi drugi ispiti koje je prethodno uspješno položio, rekao je.

Prema novim pravilima, u takvim će se slučajevima poništiti samo ispit tijekom kojeg je prekršaj utvrđen.

- Procijenili smo da je dosadašnja mjera bila prestroga. Takvih je slučajeva bilo između deset i petnaest godišnje, a sankcija poništavanja svih ispita bila je svrstana u istu kategoriju kao zamjena identiteta, krađa ili neovlašteno posjedovanje ispitnih materijala, što su znatno teži prekršaji, rekao je Filipović.

Unatoč ublažavanju pravila, upozorio je maturante da ni dalje ne nose mobitele na ispite jer posljedice mogu biti ozbiljne. Ako se poništi ispit iz obveznog predmeta, kandidat ga neće moći položiti u ljetnom roku, što ujedno znači da neće moći završiti državnu maturu u predviđenom terminu.

Interes za Prelog ne jenjava

Velik interes za upis i ove godine bilježi Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu, jedna od najtraženijih srednjih škola u Hrvatskoj.

Ravnatelj Zlatko Stić ističe kako zanimanje učenika za školu ne jenjava, zbog čega je još ranije uveden i prijemni ispit.

Dodao je kako je škola prošle godine povećala upisne kapacitete za gimnazijske programe te će i ove godine upisivati sedam razreda gimnazije i četiri razreda strukovnih programa.

- Ukupno upisujemo 11 razreda, odnosno 286 učenika ako razredi budu popunjeni s po 26 učenika, pojasnio je.

Istaknuo je i kako je sve spremno za provedbu državne mature. 

- Startamo prekosutra sa biologijom i geografijom. Biologiju će polagati oko 157 učenika jer je to predmet od važnosti za naš nastavak studija kod naših učenika, rekao je Stić.

Rezultati Nacionalnih ispita

Filipović je govorio i o Nacionalnim ispitima te objavi njihovih rezultata, istaknuvši kako se prvi cjeloviti uvid na državnoj razini očekuje 8. lipnja.

- Tog dana imat ćemo predstavljanje rezultata na nacionalnoj razini. Taj dan, odnosno najkasnije dan nakon toga, sve škole i svi učenici dobit će povratnu informaciju – svatko u onoj mjeri koja mu pripada, odnosno učenici i njihovi roditelji pojedinačno za svakog učenika, rekao je Filipović.

Dodao je kako će ravnatelji škola dobiti i pregledne rezultate za sve predmete iz kojih su učenici pisali nacionalne ispite, što će omogućiti detaljniju analizu postignuća na razini škola.

"Poplava superodlikaša"

Ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u Zagrebu smatra kako su prijemni ispiti nužan alat u uvjetima velikog interesa za pojedine škole, posebno gimnazijske programe u velikim gradovima.

- Prijemni ispiti su nama sigurno rješenje, jer mi ne možemo upisati 350 učenika u prvi gimnazijski razred. Zbog toga smo i uveli prijemni ispit u ovih devet škola, rekao je Stić, istaknuvši kako je riječ o specifičnoj situaciji u Zagrebu gdje se u prvi razred srednje škole upisuje oko 10.500 učenika.

Komentirajući sve češće rasprave o "poplavi superodlikaša", Stić je rekao kako takav trend traje već dulje vrijeme, no nije želio ulaziti u detalje uzroka.

Kao moguće rješenje istaknuo je ideju uvođenja svojevrsne male mature, kojom bi se, kako kaže, ujednačilo znanje učenika pri upisu u srednje škole.

Strukovne škole

Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih pojasnila je kako se u strukovnom obrazovanju nastavlja reforma te se od ove godine uvode i nova zanimanja usklađena s potrebama tržišta rada.

Podsjetila je kako je prošle godine u sve strukovne škole uvedena modularna nastava te su doneseni novi strukovni kurikuli, čime se mijenja pristup učenju i organizaciji nastave.

- Ove godine po prvi puta uvodimo sedam novih zanimanja u srednje škole u Republici Hrvatskoj, rekla je Šerepac, te istaknula zanimanje kućnog majstora koje se uvodi u Šibeniku i Koprivnici, kao i arhitektonskog tehničara koji će se provoditi u Rijeci, Karlovcu i Zagrebu.

Naglasila je kako novi strukovni kurikuli nisu koncentrirani samo u jednoj sredini, već su raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj, ovisno o interesu i potrebama lokalnih sredina i tržišta rada.

Dodala je kako su novi programi usmjereni na lakše zapošljavanje i praktična zanimanja, poput drvno-tehnološkog tehničara, skladištara u Karlovcu te novih zanimanja u cestovnom prometu razvijenih u suradnji s drugim državnim tijelima.

Posebno je istaknula i razvoj zanimanja vezanih uz regionalne centre kompetentnosti, poput arborista u Zagrebu.

- Svi ovi programi usmjereni su na potrebe tržišta rada i na ono što je gospodarstvo prepoznalo kao deficitarnu radnu snagu, rekla je Šerepac.

Zaključno je izrazila očekivanje da će novi programi biti dobro prihvaćeni među učenicima te u potpunosti popunjeni.

Poruka učenicima

Za kraj, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović poručio je učenicima da pri odabiru srednje škole biraju ono što će moći završiti i što ih doista zanima.

- Upišite srednju školu koju ćete završiti, a ako je strukovna, radite posao koji ćete voljeti, poručio je.