U klupe sjeda 450.000 učenika, raste broj prvašića i srednjoškolaca

Za malo više od 450.000 učenika sutra počinje nova nastavna godina. Od toga, gotovo 302.000 je osnovnoškolaca, a oko 150.000 učenika srednjih škola. Prvašića će biti 35.700, malo više nego lani kada ih je bilo 35.000. Zanimljivo, ove je godine zabilježeno čak 4000 odgoda upisa u prvi razred, više nego ikada do sada. U prvi razred srednje škole upisano je 41.400 učenika, što je oko 1100 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu.

A što očekuje one koji će sutra sjesti u školske klupe, ali i njihove učitelje i profesore? Pripremaju li se neke veće promjene u našem školstvu?

Evo što je doznala novinarka Sunčica Findak.

Mihaela i Marijeta već su iskusne školarke, sutra kreću u drugi razred. I imaju mišljenje o svemu što se događa u školstvu. Znaju da se na satu nikako ne bi smjeli koristiti mobitelima.

- Mislim da nam ne treba mobitel u školi kad imamo prijatelje s kojima možemo razgovarati, rekla je Marijeta, 2. razred.

Sve više škola ograničava upotrebu mobitela. Iskustva su odlična.

- Vrlo brzo smo primijetili da se djeca igraju, više razgovaraju, izjavila je Branka Sironić Buić, ravnateljica OŠ Monte Zaro, Pula.

S mobitelima ili bez njih, uživo, ali i na drušvenim mrežama i dalje je prisutno vršnjačko nasilje u školama i zato se radi prevencije uvodi program u sve škole.

- Riječ je o programu "Abeceda prevencije". Radi se o specifičnim ciljevima za koje su predviđene određene radioničke aktivnosti. One traju 15 minuta, provode se cijelu školsku godinu, a provode ih razrednici sa stručnim suradnicima, naglasila je Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica OŠ Borovje, Zagreb.

A razrednici će i ove godine imati važnu ulogu u školskom životu učenika.

- Razrednik se ne smije doživljavati kao neprijatelj. Mi imamo zajednički cilj - od tog djeteta učiniti uzornog građana i pustiti ga u svijet odraslih, pojasnila je Kristina Grgin Bublić, prof. hrvatskog jezika Druga Ekonomska škola, Zagreb.

Nažalost sve više roditelja vrši pritisak na učitelje i profesore, naravno najčešće zbog ocjena svoje djece.

- U ovih 16 godina sam se susreo s različitim prijetnjama i tužbama roditelja, naveo je Tihomir Hojsak, prof. glazbene kulture OŠ Borovje, Zagreb.

Ali za nekoliko mjeseci, dakle u ovoj školskoj godini, prema Pravilniku počinje ocjenjivanje i samih nastavnika.

- Što je smisao ocjenjivanja? Da dio zaposlenih dobije dodatak za učinkovitost, ali ako to bude nepravedan proces to će nastavničkoj populaciji stvoriti dodatne traume, smatra Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

A traume imaju i maturanti svake godine.

- Za državnu maturu sam čula da je jako komplicirana, reka je Mihaela, učenica 2. razred.

Posebno im je komplicirano jer se svake, baš svake godine događaju pogreške na maturi. I dalje će ove godine u 62 škole provoditi projekt cjelodnevne škole.

- Učenicima i roditeljima se najviše sviđa što osim užine imaju osiguran ručak, što zadaće više rade u školi, a manje kod kuće, zadovoljni su što imaju više izvannastavnih aktivnosti, objasnio je Vedran Čerina, ravnatelj OŠ Augusta Šenoe, Osijek.

Ali isto tako svi željno očekuju obećanu evaluaciju provedbe cjelelodnevne škole nakon godinu dana. A ove godine strukovne škole pripremat će se za modularnu nastavu. Za sada se ona provodi u njih 9. Sugovornice imaju posebnu poruku za prvašiće.

- Preporučujem prvašićima da se paze i preporučujem majstorima da stave zebre jer više škola nema nego ima i to za one koji idu sami od škole do doma nije najbolje, poručila je Marijeta, učenica 2. razreda.

- Sigurnost u prometu i prometnu kulturu bi se moglo odrađivati kroz neki kurikul međupredmetnih tema tako da na svakom satu ili različitih predmeta uče o sigurnosti prometa i prometnoj kulturi, smatra Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, Zagreb.

Prije početka školske godine mnogi su bili i virtuozi.

- Pravo je umijeće sastaviti raspored da ne prijeđemo u jednu smjenu. I uspjeli smo, rekla je Milena Kolarec, ravnateljica OŠ Bogumil Toni, Samobor.

Neki napokon nakon potresa dobivaju novu školu. Roditelji djece s teškoćama trude se da dobiju pomoćnike u nastavi. Ministar obećava.

- Niti jedno dijete u Hrvatskoj kojem treba pomoćnik ili asistent neće ostati bez pomoći, obećao je Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.

A sugovornice imaju još jednu poruku.

- Nepristojno je zakasniti na nastavu i nepristojno je izostati s nastave, smatra Mihaela, 2. razred.

Pa tako svake godine imamo milijune sati izostanaka. Sugovornicama hvala. Želimo im da prate situaciju u školstvu i dalje. Zapravo, molimo ih, rekla je novinarka Sunčica Findak.

Ministarstvo obrazovanja o novoj školskoj godini

U novoj nastavnoj godini, koja počinje u ponedjeljak, 9. rujna, osnovnu školu pohađat će oko 301.660 učenika, a srednje škole oko 150.000 učenika, što je oko tisuću srednjoškolaca više u odnosu na lani, izvijestilo je Ministarstvo obrazovanja.

Prema procjeni Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), prve će razrede osnovnih škola pohađati malo više od 35.700 učenika, ali taj broj nije konačan. Iz MZOM-a su rekli da će točne podatke imati tek kada škole upišu učenike u bazu e-matica, do 30. rujna.

"Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica i tada se u bazi otvara nova školska godina", rekli su iz MZOM-a. Dodali su da će svi podaci biti dostupni na aplikaciji na službenim stranicama Ministarstva.

Prošle je godine u prvi razred upisano 35.000 učenika, a godinu prije 37.000.

Prema trenutačnim podacima, prvi razred srednje škole upisalo je oko 41.400 učenika, što je oko 1100 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu, kad ih je upisano 40.285.

Iz Ministarstva napominju da se od 2. do 27. rujna 2024. provodi naknadni upisni rok te da neupisani učenici još mogu upisati programe u kojima je ostalo slobodnih mjesta.

U ljetnom i jesenskom roku gimnazije je upisalo 11.137 učenika, a strukovne škole 29.968 učenika.

Bez promjena u provedbi nacionalnih ispita i državne mature

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović rekao je da u novoj školskoj godini neće biti promjena u provedbi nacionalnih ispita i državne mature.

Učenici četvrtoga razreda pisat će nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, jezika nacionalne manjine (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), matematike i prirode i društva u ožujku 2025.

Učenici osmoga razreda pisat će nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, jezika nacionalne manjine (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), prvoga stranog jezika, matematike, biologije, fizike i kemije u ožujku 2025., a ispite iz geografije i povijesti početkom travnja.  

Prvi rok za ispite državne mature za školsku godinu 2024./2025. trajat će od 2. do 26. lipnja. Objava konačnih rezultata bit će 16. srpnja 2025. Drugi rok provedbe ispita državne mature u školskoj godini 2024./2025. bit će od 20. kolovoza do 5. rujna, a konačni rezultati bit će objavljeni 17. rujna 2025.

Asistenti u nastavi i reforma srednjih strukovnih škola

Mnogi gradovi imaju problema s manjkom asistenata ili pomoćnika u nastavi iako se radi na poboljšanju njihova statusa te je donesen novi Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji je stupio na snagu 19. srpnja ove godine.

Njime su dobili minimalnu bruto satnicu od 7,5 eura (satnicu je do sada propisivao osnivač škole te se ona razlikovala od grada do grada).

Pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije Ivica Radanović kaže da je priličan izazov naći pomoćnike u nastavi, iako su oni na razini županije osigurali i dodatne pogodnosti za asistente. Mnogi su roditelji zabrinuti hoće li njihova djeca dobiti potrebnu potporu kako bi neometano mogla pratiti nastavu.

Iz MZOM-a su poručili da će svakom učeniku kojemu treba pomoć, a na neki drugi način mu pomoć nije osigurana (putem edukacijskog rehabilitatora, stručne službe ili sl.), biti osiguran pomoćnik u nastavi.

"Za sada je na godišnjoj razini osigurano ukupno 45,9 milijuna eura. Koliko će pomoćnika biti ugovoreno, u ovom trenutku ne možemo procijeniti. Očekuje se da će brojevi biti na razini prošle školske godine. Točnim brojevima raspolagat ćemo kada budu ugovoreni", poručili su iz Ministarstva.

Lani je započet projekt eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole u kojem sudjeluju 12.373 učenika. Iz MZOM-a su potvrdili da se projekt nastavlja u istom obujmu.

U pripremi je i reforma strukovnog obrazovanja koja će se provoditi kroz modularnu nastavu kojom se smanjuje broj općeobrazovnih predmeta, a povećava broj strukovnih predmeta. Iz MZOM-a su rekli da će se reforma provesti u školskoj godini 2025./2026.

Pravobraniteljica poslala poruku djeci, roditeljima i učiteljima

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je djecu da u novoj školskoj godini budu otvorena ne samo za nova znanja, vještine i iskustva, nego i suradnju i miroljubivo rješavanje problema, a roditelje da ne vrše pritisak na njih zbog ocjena.

- Roditelje, učitelje, nastavnike i sve nas odrasle koji brinemo o djeci pozivam da školu (u)činimo sigurnim i poticajnim okruženjem za svako dijete, a ne mjestom povećanog stresa i opterećenja, poručila je.

- Omogućimo djeci da se razvijaju ne samo u kognitivnom smislu, već i emocionalnom, socijalnom i psihološkom. Ne vršimo pritisak na njih zbog ocjena, nego im pružimo podršku u oblikovanju njihove kompletne osobnosti, posebice kritičkog promišljanja, samopouzdanja i empatije, dodala je pravobraniteljica.

Djeci je zaželjela sretan povratak u školske klupe te ih pozvala da budu hrabra i znatiželjna i da se ne ustručavaju reći svoje mišljenje o temama koje su im bitne.

Roditelje je pozvala da pomognu svojoj djeci da im povratak u školske klupe prođe što bezbolnije i ohrabrujuće, da posvete svoje vrijeme razgovoru s njima. 

- Pokažite zainteresiranost za njihove osjećaje i razmišljanja te ih potaknite na sudjelovanje u donošenju odluka koje se odnose na njihovo obrazovanje, naglasila je.

Učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima preporučila je da pruže djeci vodstvo i podršku u savladavanju novog gradiva, a posebno osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti u školi.

Ravnatelje je pozvala da potiču i podrže djecu u osiguravanju demokracije u školi jer će tako postati odrasli koji će znati zagovarati, uvažavati i donositi odluke s poštovanjem prema zajednici u kojoj žive.

Sve sudionike u prometu pozvala je da obrate pozornost na povećan broj djece u prometu, osobito na najmlađe školarce. 

- Budimo djeci uzor u poštovanju prometnih pravila i osigurajmo im maksimalnu zaštitu na cestama, poručila je Pirnat Dragičević.