Dizanje razine mora ugrožava turizam, promet, marikulturu, poljoprivredu

Hrvatska se ubraja u skupinu od tri europske zemlje koje bi mogle imati velike posljedice od klimatskih promjena; i na prirodne sustave i na gospodarstvo. Potencijalni porast razine mora također bi mogao biti jedan od presudnih faktora.

Prizori "morske idile pune dušu, ali ih često uzimamo "zdravo za gotovo". Sve učestalija olujna nevremena s pojavama ekstremnih oborina i visokim valovima ili sušna ljeta samo su neke od vidljivih posljedica klimatskih promjena.

- Potaknuli smo promjene koje, nažalost, ne možemo zaustaviti. Možemo im se prilagoditi, a radimo li to dovoljno brzo, tek ćemo vidjeti jer tu je riječ o odricanju od određenih komfora na koje smo se naviknuli. Mislim da bi to trebala biti puno prioritetnija tema u politici i društvu općenito, poručio je Igor Horvat, DHMZ Rijeka.

Jer, kako kaže, klimatske promjene nisu nešto što će se dogoditi - one se već događaju. Stoga su i u fokusu riječkih znanstvenika. Na poznatoj plaži Sablićevo studenti odrađuju terensku nastavu. Mjeri se morfologija žala i analiziraju promjene koje nastaju na njemu.

- Kada se dogode problemi, onda ih shvaćamo, ali i brzo zaboravljamo. Recimo 2019. godine bila su jaka juga i obalna plavljenja, ali zadnjih godinu i pol dana toga nije bilo pa se zaboravilo, kaže doc. dr. sc. Igor Ružić.

Zaboravili smo ili se jednostavno naviknuli - kao u slučaju poplavljene riječke gradske tržnice. Zavrnutih nogavica i u gumenim čizmama Riječani bi i u budućnosti mogli tuda prolaziti. 

Naime, prema simulacijama, koje je izradio riječki znanstveni tim u suradnji s kolegama iz Zagreba i Splita, ovako bi Rijeka mogla izgledati ako razina mora poraste za 60 cm, a uz to se dogodi i velika plima. Ništa bolje ne prolazi ni južni Jadran.

- Mi na fakultetu pokušavamo analizirati kolike su opasnosti i koliko su mjere koje imamo na raspolaganju učinkovite. U laboratoriju smo izradili jedan model koji predstavlja pregradu koja bi se trebala izraditi na Neretvi. Slične su onima u Veneciji, pune se zrakom, podižu i sprječavaju prodor morske vode koji bi onda mogao ugroziti cijelu poljoprivredu. Ovo na Neretvi treba već danas, naglašava doc. dr. sc. Nino Krvavica, Građevinski fakultet Rijeka. 

Ranjiv nam je prirodni sustav, ali i ostali aspekti života.

- Hrvatska spada u tri europske zemlje kojima bi šteta od klimatskih promjena mogla biti jako velika. Jedna od najvećih posljedica klimatskih promjena podizanje je razine mora i tu će biti ugrožen turizam, promet, marikultura, poljoprivreda, , ističe prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, Građevinski fakultet u Rijeci.

No da ne bi sve bilo zavijeno u crnilu - rješenja ipak postoje.

- Jedino što možemo je da počnemo skupljati podatke da bi na temelju njih vidjeli trendove i ranjivost Hrvatske te na osnovu toga izradili modele i dali mjere za prevenciju, ublažavanje i otklanjanje posljedica, kaže prof. Ožanić. 

A tu nikako ne treba zanemariti moć pojedinca - jer svaka promjena odnosa prema našem planetu počinje i od nas samih.