Podizanje zagrebačke željezničke pruge na stupove?

Izgradnja željezničke obilaznice oko Zagreba, revitalizacija prostora "Gredelja" i denivelacija željezničke pruge u središtu grada - teme su koje ovih dana ulaze u javnu raspravu. Građanima je najzanimljivije, naravno, podizanje željezničke pruge na stupove.

Pruga bi se - prema dosadašnjim najavama - podigla na šest metara visoke stupove, a prostor ispod nje osmislio bi se prema potrebama i željama.

Iako je projekt prvi put predstavljen još 2009., o njemu se tek sad se o njemu ozbiljnije govori. Razlozi su lako dokučivi - promjena gradske vlasti i dostupnost fondova Europske unije.

- Ne može se nešto što se nije riješilo 30 g. riješiti u dvije godine, ali konačno treba presjeći taj Gordijski čvor. Da li željeznička pruga ide pod zemlju ili se izdiže. Sve indicije pokazuju da je brže i jeftinije i realnije da se izdigne, a ne da ide pod zemlju, međutim, studija će to pokazati, rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i HŽ Infrastruktura zasada imaju slične stavove - da je izdizanje željezničke pruge najvjerojatnije rješenje.

- Generalno, uvijek je bolje nešto dignuti na vijadukt jer je jednostavnije i jeftinije itd. Međutim, stav HŽ-a će se tek potvrditi nakon što završimo sa studijskom dokumentacijom koja je sad u postupku javne nabave, kroz koju će se analizirati varijantna rješenja, rekao je Mirko Franović iz HŽ Infrastrukture.

Objektivno, u nekim boljim okolnostima i vremenima - najbolje je graditi podzemnu željeznicu. Međutim, od Novog Zagreba do Savske već postoji uzdignuta pruga, kao i ona u kod Nove Branimirove. Samim time već se sugerira stanovito rješenje.

- Ukopati prugu, to bi značilo 20 km ukopavanja, a ovdje se radi o samo 2 km podizanja na stupove. Radi se o tome jesmo li za realnost i spajanje Zagreba s Vukovarskom - ili o tome da ćemo sanjati još 30-100 godina o rješavanju pruge, rekao je Marko Dobrović, arhitekt, Studio 3LHD.

- Naravno, gradnja ne može ni početi sve dok se teretni promet preko Glavnog kolodvora ne obustavi, a to podrazumijeva simultanu gradnju željezničke obilaznice oko cijelog grada, dodaje.

Kompjuterska animacija pokazuje odavno naručenu arhitektonsku studiju predmetnog prostora, ponajprije dio od Glavnog kolodvora do Držićeve.

Istočno od Držićeve, do Heinzelove - pruga se nastavljala uz Novu Branimirovu, gdje bi se spojila na odavno postojeće stupove. Sličan princip gradnje, ali znatno moderniji, primijenio bi se na cijeloj dionici Savska-Heinzelova.

Prema svim prognozama i procjenama, terenski radovi na denivelaciji pruge u Zagrebu ne bi mogli započeti prije 2028. godine.

Jako je bitno da se počne. Znači, svaki veliki korak ima prvi dan i jako je bitno da se o tome danas počelo pričati i da će se to napokon onda i dogoditi. Je li to za 5 godina ili 7, svejedno je.