Podizanje zvjezdarnice s jednim od najvećih teleskopa na Zemlji vodi prof. Željko Ivezić

07:00 / 02.01.2022.

Autor: Dominique Bratović-Vela/Dnevnik/IMS/HRT

Željko Ivezić, Lovro Palaversa, Tomislav Jurkić

Željko Ivezić, Lovro Palaversa, Tomislav Jurkić

Foto: HRT / Shutterstock

Svijet će za desetak godina dobiti najdetaljniji astronomski katalog u povijesti. I to zahvaljujući novom moćnom opservatoriju koji se upravo gradi u planinama Čilea. U jedan od najvećih astronomskih projekata našeg vremena izravno je uključen profesor Željko Ivezić sa Sveučilišta u Washingtonu. I to kao čelni znanstvenik zadužen za podizanje zvjezdarnice s jednim od najvećih teleskopa na Zemlji.

Najmodernija kamera umjesto starih modela fotoaparata - to je zvjezdarnica Vera Rubin. Tako nam važnost 700 milijuna dolara vrijednog projekta, koji nastaje u čileanskim planinama, tumači novi direktor izgradnje zvjezdarnice - prof. Željko Ivezić.

- Trebat će nam oko tri noći da snimimo cijelo nebo. Nekim drugim teleskopima trebalo bi godinu dana. Tako ćemo za 10 godina snimiti cijelo nebo u tri noći. S tim podacima dobit ćemo najosjetljiviju mapu svemira koja će imati najveći broj objekata ikad detektiranih. Radi se o oko 40 milijardi objekata, kazao je Željko Ivezić, direktor izgradnje "Zvjezdarnice Vera Rubin", Sveučilište Washington.

Pandemija COVID-a usporila je i ovaj projekt. Ali kad zvjezdarnica proradi, uvjeren je prof. Ivezić, nebo će znanstvenicima postati otvorena knjiga.

- Ostale su još samo dvije do dvije i pol godine do početka dobivanja podataka, početka rada i snimanja neba. Svi na projektu jako su uzbuđeni oko toga, objašnjava profesor Ivezić. 

I grupa znanstvenika s Instituta "Ruđer Bošković" surađuje na ovom svjetskom astronomskom projektu.

- Radimo proračune o tome koji je optimalan način na koji će teleskop u sljedećih 10 godina opažati cijelo nebo s područja na koje je postavljen, iz Čilea, a kako bi se maksimizirali znanstveni podaci koje ćemo dobiti u tom periodu, rekao je Lovro Palaversa, voditelj projekta suradnje s Instituta Ruđer Bošković. 

Kad silna količina podataka počne stizati iz svemira, analizirat će ih i superračunalo riječkog sveučilišta "Bura".

- Mi smo prije svega fokusirani na područje istraživanja koje se odnosi na promjenjive zvijezde, zvijezde u dvojnim sustavima, na supernove, na istraživanje Mliječnog puta. "Bura" će prvenstveno biti fokusirana na obradu podataka iz tog područja, objasnio je Tomislav Jurkić iz Zavoda za teorijsku fiziku i astrofiziku s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Hrvatski znanstvenici će tako, u suradnji s istraživačkim skupinama iz više od 40 zemalja, dobiti pristup dosad nedostupnim podacima o podrijetlu, početku i kažu, možda i kraju, svemira.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!