Güttler: Globalno zagrijavanje i dalje raste, a vremenski ekstremi učestaliji

Godina na izmaku, po prosječnoj globalnoj temperaturi - mogla bi biti druga ili treća u povijesti mjerenja, predviđa Svjetska meteorološka organizacija. I nije to jedina loša vijest. Proteklih 11 godina bit će pojedinačno najtoplije u povijesti mjerenja dugoj 176 godina. Temperatura oceana dosegnula je rekordne razine, a ledena površina na Arktiku najmanja je otkad se provode mjerenja.

Magla ometa promet, ali u Zagrebu nema snijega, zimske radosti rezervirane su za Sljeme - i to samo povremeno. Ni u Slavoniji nije drukčije. Snježne zime pamte samo oni stariji.

- Padne snijega, pa do kraja 2. mjeseca, sve se bijeli. Bilo je malo auta, prolazila ralica, mi smo se sanjkali s tih brda. Vjerujem da ima male djece koja nikad nisu mogla snjegovića napraviti, jer nije bilo toliko snijega, možda čak nisu neka ni vidjela snijeg, samo su neki od komentara građana.

I nisu se samo zime promijenile - ljetne žege postaju opasne za život. Ove godine imali smo tri toplinska vala - s temperaturama višim i od 40 Celzijevih stupnjeva.

- Glavobolja, malaksalost, slabosti, ako se radi o težim slučajevima temperatura preko 40 stupnjeva, osoba gubi svijest ili ima promijenjeno stanje svijesti, naveo je specijalist hitne medicine, Pula, Dejan Martić.

Ljetni požari izazivaju sve veću štetu zbog suhog raslinja, a hitne službe napregnute su do krajnjih granica. 

- Dva požara smo imali odjednom, gorila je gusta šuma potpomognuta burom, tako da je bilo dramatično, spašavali smo svaku kuću, kazao je 11. kolovoza 2025. zapovjednik DVD-a Dugi Rat Pavo Tomić.

Iz godine u godinu i poplave uzimaju danak, stradava imovina, poljoprivredne površine.

- Odjednom je krenulo, na sve strane, od ulice, vrta uspjeli smo svinje, piliće odvest kod susjeda, navela je Karmela iz Crnca u ožujku ove godine.

- Kada gledaš svoju sirotinju, koju si stekao, 40 godina ovdje živim i ne pamtim da se ovako nešto desilo, rekla je Nada iz Đurđenovca.

Klimatske promjene više nisu problem samo siromašnih zemalja – svi su na udaru

Ekstremne oborine ili ekstremna suša - ne pogađaju više samo nerazvijene dijelove planeta, siromašne zemlje koje nemaju dovoljno dobru infrastrukturu. Na udaru su svi.

- Odnijela ju je bujica s drveta na koje se popela. Od 12 djevojčica koje su bile u kamp-kućici, pet je poginulo, rekla je majka žrtve poplave, SAD, Carrie Hannah.

- Ova situacija nimalo ne sliči normalnom sušnom ljetu. U 42 godine, koliko uzgajam goveda, nikada nisam doživio ovakvu sušu, ustvrdio je uzgajivač goveda iz Ujedinjenog Kraljevstva David Barton.

- Ledenjaci umiru. Na mjestu na kojem stojim, vjerojatno neće biti leda već za pet godina, a za 40 do 50 godina neće ga biti ni na visini od 3000 metara, poručio je voditelj sustava za nadzor ledenjaka, iz Švicarske, Matthias Huss.

Meteorolozi i klimatolozi potvrđuju - ne samo da su protekle tri godine bile najtoplije u povijesti mjerenja nego je i srednja temperatura zraka od siječnja do kolovoza ove godine bila 1,42 Celzijeva stupnja viša od predindustrijskog prosjeka

- Visoke temperature kojima svjedočimo kombinacija su dvaju čimbenika. Prvi je - dugoročno globalno zagrijavanje prouzročeno stakleničkim plinovima i ljudskim djelovanjem. Drugi su - prirodna klimatska odstupanja kao što je El Nino, objašnjava klimatolog, Službe za klimatske promjene Copernicus - Julien Nicolas.

Kako bi se bolje pripremile za klimatske katastrofe - već 119 zemalja razvilo je - u suradnji s meteorološkim službama - sustav ranog upozoravanja na opasnosti. Trećina zemalja više nego prije pet godina redovito se oslanja na sezonske prognoze u poljoprivredi, zdravstvu ili energetici.

Jer razorne posljedice klimatskih katastrofa - nepovratno mijenjaju život sve većeg broja ljudi - na jedinom mjestu za život koje imamo.

Guttler: Emisije stakleničkih plinova i dalje rastu

- Narednih dana očekujemo nešto vjetrovitiju situaciju na obali prvenstveno. Izdali smo prikladna upozorenja i naše građane uvijek podsjećamo na ta upozorenja. Možemo očekivati sve hladnija jutra, posebice na staru godinu, a također moguće su i temperature oko minus pet na kontinentu i plus pet stupnjeva na obali, kazao je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler  u središnjem dnevniku HTV-a.

Upitan o tome, je li 2025. godina najtoplija po mjerenjima, navodi prošlu 2024. godinu kao rekordera.

- Prošla, 2024. je trenutačno bila najtoplija, pojedinačno. Prva godina je iznad 1,5 stupnja. To još nisu dramatični iznosi. Međutim, ono što je problematično je trend zagrijavanja. Nama svaka sljedeća godina nije nužno toplija od ove prethodne, ali 2025. godina je vjerojatno druga ili treća najtoplija do sada, istaknuo je.

Komentirajući efekte globalnog zagrijavanja, ističe kako emisije stakleničkih plinova rastu.

-  Emisije stakleničkih plinova globalno rastu, tu ulaze emisije iz Hrvatske, naravno mi smo mala država, ali sve male države kada se zbroje ispod 2 posto, zajednički emitiraju 36 posto svih emisija, kazao je.

Apostrofira ulogu velikih gospodarstava.

- Tu je velika odgovornost velikih gospodarstava poput Kine, SAD-a, Indije. Predstavljeno je Europskoj uniji pa čak i SAD-u, vidimo tendenciju sve manjih emisija stakleničkih plinova uz nastavak gospodarskog razvoja. Poruka toga je da je moguće osigurati funkcioniranje društva, plaća i hrane  bez prevelike ovisnosti o fosilnim gorivima, naveo je.

Guttler: Priprema za ekstremne vremenske uvjete i smanjenje emisija ključni 

Krucijalnim smatra napore ka smanjenju emisija stakleničkih plinova.

- Bitno je narednih godina osigurati da ne samo u Europi, nego u ostatku svijeta te emisije konačno krenu prema nuli. To je dugačak put, trebat će nekoliko desetljeća, ali je moguće, poručuje.

Upozorava na mogućnost pojave klimatskih ekstrema.

- Kad govorimo o klimatskim ekstremima, tu je najbitnije za naše građane i cijeli sustav da se pripremi na toplinske valove. Mi smo imali u prošlosti toplinske valove prije 50-100 godina. Međutim, sad se njihova frekvencija povećava, pojašnjava.

Napominje i druge vrste ekstremnih vremenskih neprilika koje nas mogu zadesiti.

Nadalje, drugi ekstremi koji dolaze, to su ekstremi vezani za poplave i suše. Tu postoje metode za prilagodbu na takve događaje, tako da se u Hrvatsku sustavno ulaže i u sustav obrane od poplava i sustav obrane od požara, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: