Podsjetnik na zastrašujuće razmjere štete od potresa u Zagrebu

Europska komisija produljit će Hrvatskoj rok za korištenje novca iz Fonda solidarnosti za sanaciju štete od potresa u Zagrebu do lipnja 2023.. Riječ je o iznosu od 5,1 mlrd. kuna namijenjenom za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada. 

U Zagrebu je u potresu ukupno oštećeno 25.000 zgrada. Među njima niz javnih objekata bez kojih je život nezamisliv. Svi još pamtimo kako su bebe iznošene iz oštećene zgrade rodilišta u Petrovoj ili evakuaciju pacijenata iz bolnice na Jordanovcu. I to nije sve. Jer oštećeno je ukupno 214 zdravstvenih objekata, 513 obrazovnih ustanova, škola, fakulteta i dječjih vrtića. Oštećena su i brojna kazališta, muzeji, crkve, srušio se toranj zagrebačke katedrale, podsjetio je u Dnevniku HTV-a Eugen Husak.

Europska unija to je prepoznala, ali Hrvatska se nije proslavila. Od dobivenog novca iz Fonda solidarnosti isplaćeno je samo stotinjak milijuna kuna, manje od 5 posto.

Na tu je činjenicu mjesecima upozoravala oporba koja je zbog toga pokrenula i inicijativu za smjenu ministra Darka Horvata. Oporbenjaci su isticali da postoji realna bojazan da će Vlada zbog nesposobnosti morati vratiti novac, što bi za malu Hrvatsku u financijskom smislu bilo kao da ju je pogodio i treći potres. 

No, milijarde Hrvatska ipak neće morati vratiti jer je premijer Plenković u Bruxellesu uspio dobiti produljenje roka za godinu dana. To je postigao iznošenjem argumenata tzv. više sile. Jer nakon zagrebačkog potresa, u istoj godini Hrvatska je doživjela još jedan, onaj na Banovini koji je dodatno oštetio Zagreb. I sve to usred pandemije COVID-a.

Europa je imala sluha za argumente službenog Zagreba, a na Hrvatskoj je sad da darovano povjerenje opravda.

- Produljenje roka nas je jako obradovalo i značajno nam je povećalo manevarski prostor. Mi smo do sada prijavili projekte i radove za kompletnu alokaciju od 2 milijarde kuna. Dakle za zagrebački potres alocirano je 2 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti. Prijavili smo projekte u punom iznosu, ugovorili smo za sad pola iznosa, a sa ovim produljenjem roka do lipnja slijedeće godine nadamo se da bi mogli i iskoristiti kompletnu alokaciju, poručio je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet. 

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da će produljenje roka zdravstvu dati više slobode zbog kompleksnosti javnog ugovaranja, ali da su procesi ionako već ranije bili započeti.

- Od početka smo ovu priliku shvatili ozbiljno i radimo sve da rekonstruiramo staru infrastrukturu, ali u kontekstu zdravstva treba naglasiti da smo orijentirani prema gradnji novih infastrukturnih objekata poput Nacionalne dječje bolnice i daljnjih projekata, kazao je Beroš. 

- Sigurno bi neke stvari zbog kompleksnosti javnog ugovaranja i projektiranja bile nedovršene, međutim nastavile bi se naravno financirati drugim izvorima sredstava poput proračunskih, ali ovo nam daje dakle malo slobode u svemu tome skupa, dodao je.

A vijest da je Hrvatskoj produljen rok za sanaciju štete od potresa, očekivano, komentirali su i saborski zastupnici.

- Nije ni trebalo doći do ovakve potrebe, do produljenja roka. Zbog nesposobnosti Vlade da učini nešto za građane koji su se našli u takvoj situaciji smo došli do ovog stanja - da moramo moliti kumiti i plakati pred Europskom komisijom da nas spasi, poručila je SDP-ova Mirela Ahmetović.

- Nadamo se da će na dekanskom roku premijer Plenković zajedno s ministrima uspjeti povući što više sredstava, jer sad je vidljivo da iz ove dinamike da mi nećemo uspjet izvuć 100% sredstava za obnovu našeg Zagreba. Doveli smo se u situaciju da ćemo spašavati ono što se još spasit može, kazao je Zvonimir Troskot (Most).