Plenković o obnovi: Očekujem od svih resora da prionemo poslu

Na sastanku s predsjednicom EK Ursulom Von Der Leyen razgovarali smo o putu Hrvatske prema Schengenu, europodručju i situaciji u BiH, izjavio je u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. Potvrdio je i da će EK produljiti rok za korištenje novca za obnovu do lipnja 2023. te poručio kako se poslovi na obnovi moraju intenzivirati.  

Što se tiče razgovora o obnovi nakon potresa u Zagrebu i Petrinji i 683 milijuna eura koje smo za obnovu Zagreba dobili iz Europskog fonda solidarnosti i 319 milijuna za obnovu Banovine - premijer je ponovio da se Hrvatska našla u specifičnoj situaciji u kojoj su se dva velika potresa dogodila na bliskom području što je prouzrokovalo progresivnu štetu, i to usred pandemije COVID-a.

- S argumentacijom koju sam iznio predsjednici EK ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav i Komisije - da se spoje rokovi za obnovu Banovine i Zagreb i da to bude lipanj 2023, kazao je Plenković. Unatoč 'nevjernim Tomama' to je pitanje sada riješeno, dodao je.

Intenziviranje rada Horvata, Beroša, Fuchsa, Obuljen Koržinek...  

- Mi ovdje imamo poziciju, kvalitetne odnose, reputaciju, ali i objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da dio sredstava u kratkom roku možda ne bi mogli iskoristiti. Otvorili smo prostor da se to sve iskoristi. Naravno, to sad podrazumijeva i intenziviranje rada i ministra Horvata koji je nadležan za obnovu i drugih ministara, tu mislim na ministra Beroša, dakle zdravstveni sustav, obrazovni sustav ministra Fuchsa, baština i institucije koje vodi ministrica Obuljen, velika odgovornost i Grada Zagreba i svih drugih resora, poručio je premijer poručivši: "Očekujem od svih resora da prionemo poslu".

Odgovarajući na konstataciju novinara da su europska pravila vezano za trošenje sredstava vrlo striktna i pitanje koji su argumentri 'presudili' da se dva fonda spoje u jedan Plenković je ponovio - dva potresa, progresivne štete, pandemija COVID-a. U Komisiji su se složili da se radilo o višoj sili i to je pitanje riješeno. 

Produljenje rokova potvrdila i Ursula von der Leyen

Europska komisija produljit će Hrvatskoj rok za korištenje sredstava Fonda solidarnosti za sanaciju štete od potresa u Zagrebu do lipnja 2023.. Riječ je o iznosu od 5,1 mlrd. kuna namijenjenom za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada, a koji je trebao biti potrošen do sredine lipnja ili bi ostao neiskorišten. 

Nakon sastanka s premijerom u Bruxellesu, informaciju je potvrdila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Na Twitteru je objavila da joj je drago što se sastala s premijerom Plenkovićem te da će, s obzirom na izvanredne okolnosti, Komisija povoljno gledati na zahtjev da se uskladi korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti do lipnja 2023.

Poziv liderima stranaka u BiH na dogovor

- Jasan je stav hrvatske strane da se moraju uložiti dodatni napori kako bi se postigao dogovor između političkih stranaka, kazao je Plenković u izjavi novinarima u Bruxellesu. Pozvao je bošnjačke i hrvatske stranke da naprave još napora da se dogovor o izbornom zakonu postigne kako bi se na iduće izbore išlo s pravičnim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje. Kazao je kako je Hrvatska prijatelj BiH i tu zemlju želi vidjeti u europskom društvu. 

O Ukrajinskoj krizi: Težiti tome da ne dođe do sukoba

Europska unija drži da je ključno dati prostor pregovorima za rješavanje krize oko Ukrajine kako bi se izbjegao sukob, a ako do njega ipak dođe Rusija će dobiti nove sankcije, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Ključna je poruka dati prostor pregovorima, težiti deeskalaciji napetosti, izbjeći sukob i eventualnu agresiju na Ukrajinu. To je zajednički stav svih, izjavio je Plenković nakon neformalnog jednosatnog samita čelnika EU-o sigurnosnoj situaciji na istoku Europe.

Čelnici EU-a okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na samitu s čelnicima Afričke unije, a prije toga održali su neformalni samit o stanju oko Ukrajine.

Konzultacije o paketu sankcija protiv Rusije traju cijelo ovo vrijeme i ako dođe do situacije koja bi zahtijevala takav odgovor, onda će biti usvojen, rekao je hrvatski premijer novinarima.

Na pitanje kako bi na Hrvatsku utjecale eventualne sankcije protiv Rusije, Plenković je rekao da je Hrvatska zabrinuta kao i svi.

Više od 43 posto plina koji se troši u EU-u dolazi iz Rusije i sigurno je da bi eskalacija, pa i eventualni odgovor sankcijama, uzrokovala poteškoće u opskrbi plinom i zato se radi na alternativnim rješenjima. Svi mi, ljudi dobre volje, koji žele mir i sigurnost u Europi, koji žele da se Ukrajina razvija i da surađujemo s njom, zagovaraju da ne dođe do takve situacije, rekao je Plenković.

Na temu suradnje s Afrikom, Plenković je rekao da će hrvatska vlada u petak, po njegovu povratku iz Bruxellesa u Zagreb, usvojiti odluko o doniranju 500 tisuća doza cjepiva protiv covida-19.

To je i prigoda za unapređenje odnosa s nekim afričkim zemljama u kojima Hrvatska ima veleposlanstva, dodao je.

Mi kao EU želimo pomoći afričkom kontinentu, a Hrvatska kao mediteranska zemlja ima prostora za razvijanje suradnje, rekao je Plenković.