Polemike oko strukture pitanja o vjeri

Ne prestaju polemike nakon što su jučer objavljeni konačni rezultati popisa stanovništva. U središtu pozornosti našlo se pitanje broja katolika. Naime, prema popisu, njihov je broj pao i sada ih je 79 posto, dok ih je prije deset godina bilo 86 posto. Prst se upire u Državni zavod za statistiku koji je, kako se čini, nejasno građanima postavio pitanje vezano uz izjašnjavanje o vjerskoj pripadnosti.

2011. pitali su vas pripadate li katoličkoj ili nekoj drugoj vjeri, naravno, upisali biste kojoj. Mogli ste odgovoriti i da niste vjernik ili se uopće ne izjasniti. 10 godina poslije sami uz vjeru upisujete i vjersku zajednicu. I to je izazvalo popriličnu pomutnju, smatraju sociolozi. 

- Mislim da tu imamo jednu zbrku s podacima koji dolaze prije svega iz promjene metodologije koja očito nije konzistentna s prethodnim popisima, naglašava Sven Marcelić, profesor sociologije na Sveučilištu u Zadru.

- Nažalost je došlo do brkanja dva pitanja u kojima su očito neki ljudi koji su se deklarirali kao katolici deklarirali na drugačijem pitanju nego neki drugi koji su se odmah deklarirali kao katolici, govori. 

Neki su građani na pitanje o vjerskoj pripadnosti pisali da su kršćani, ali na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici naveli su Katoličku crkvu. No, kada se sve preračuna - ispada da je ukupan broj katolika ipak veći od objavljenog. Glavni koordinator popisa stanovništva u cijelom slučaju ne vidi nikakve nejasnoće i na Hrvatskom radiju nudi svoje objašnjenje.

- Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana odnosi se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od recimo 186 000, nešto manje od 187 000 koji su se izjasnili, koji su potpali pod modalitet ostalih kršćana, unutar njih je nešto više od 180 000 koje ili 96 posto osoba koje su na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani. A od njih je 157 000 ili nešto više od 157 000 izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, istaknuo je Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, DZS.

Javnost je zbunjena, baš kao i struka.

- Nije mi uopće jasno, ovo je relativno jednostavno pitanje, a iz ovih odgovora nismo dobili objašnjenje o čemu se tu radi, naglasio je Krunoslav Mikodem, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu.

Da je bilo drugačije, to ne bi bila slobodna volja građana, nastavlja glavni koordinator popisa. 

- Popisivači kako su im rekli, naši građani su točno tim riječima upisivali. Ako im je rekao građanin vjernik, on je napisao vjernik. On nije smio sugerirati ništa drugo, rekao je Plesac.

- Ne može DZS educirati ljude kako da se izjašnjavaju o vjeri. Možda to mogu svećenici, ali ne možemo mi, istaknuo je. 

Ipak, neupitno je da broj katolika, i u svijetu i u Hrvatskoj, pada. Iz Crkve službenog komentara nema pa smo osim teorije crkvenog nauka u Jugoslaviji, u Saboru čuli i neobično priznanje članice Kluba suverenista. 

- Ja sam praktična vjernica, idem nedjeljom na misu, crkve su prazne. Mislim da vjeronauku nije mjesto u školama, rekla je Vesna Vučemilović, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista.  

Nije to ništa novo za zemlju u kojoj institucije ne funkcioniraju pa tako ni ona koja je popis provodila, smatra čelnik SDP-a. 

- DZS sve te stvari treba objasniti i ako nedoumice postoje mora ih otkloniti. To je njihov posao, to je njihova zadaća koju oni nisu napravili kako treba, istaknuo je Peđa Grbin, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a . 

Nakon što su se jedni naslađivali, a drugi osjetili ugroženima, u zraku je ostalo visjeti pitanje je li Državni zavod za statistiku dobro obavio svoj posao u popisu stanovništva.