Rezultati Popisa stanovništva prema dobi, narodnosti i vjeri

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.

Najviše je osoba u dobi od 60 do 64 godine i 141.000 je više žena nego muškaraca. Porastao je broj Hrvata, a pao broj Srba. Smanjen je broj vjernika, a porastao je broj ateista. 

Manje nas je 9,64 posto - prednjači Slavonija

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Najmanji pad stanovnika zapažen je u Gradu Zagrebu, 2,90 posto i u Zagrebačkoj županiji 5,55 posto. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s padom od 5,71 posto, Zadarska 6,03 posto, Istarska 6,16 i Međimurska s padom od 7,52 posto.

Starimo! 

Udio najmlađeg stanovništva, onoga u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio najstarijeg stanovništva, iznad 65 godina, iznosi 22,45 posto. Udio stanovnika između 15 i 24 godine iznosi 10,27 posto, od 25 do 24 godine 11,40 posto, od 35 do 49 godina 20,23 posto, te od 50 do 64 godine 21,38 posto.

Udio žena do 14 godina starosti 1953. iznosio je 25,3 posto, a 2021 je pao na 13,4 posto. Udio žena starijih od 65 godina 1953. iznosio je 7,9 posto, a 2021. se popeo na 25,3 posto. Udio najmlađeg uzrasta muškaraca 1953. iznosio je 29 posto, a 2021. 15,2 posto; dok je udio najstarije dobne skupine muškaraca 1953 iznosio 6 posto, a 2021 19,4 posto.

Nacionalna struktura stanovništva

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33%%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%.

Podaci pokazuju da je u Vukovaru broj Srba pao ispod 30%, što znači da njihova nacionalna majina u tom gradu više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporaba jezika i pisma.

Katolika 639.408 manje nego na popisu iz 2011. 

Novi podaci pokazuju značajan pad broja katolika. Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. bio je 86,28%, a na popisu 2021. ima ih 78,97%, što je 7,3% manje. Na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika, a deset godina kasnije ih je 3.057.735. Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17,3 posto manje.

Broj agnostika i skeptika porastao je s 32.518, odnosno 0,76 posto 2011. godine na 64.961, odnosno 1,68 posto 2021. godine. Građana koji se su se izjasnili kao ateisti i da nisu vjernici bilo je 2011. godine 163.375, odnosno 3,81 posto, a 2021. godine bilo ih je 182.188, što je 4,71 posto stanovništva.

Pao je i broj pravoslavaca, 2011. bilo ih je 190.143, odnosno 4,44 posto, a deset godina poslije 128.395, odnosno 3,32 posto. Također se smanjio broj muslimana, s 62.977, odnosno 1,47 posto na popisu 2011. godine na 50.981, odnosno 1,32 posto na popisu 2021.  

Prema materinskom jeziku 

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Prema popisu stanovništva 2011. 95,60% osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a za 1,23% osoba materinski jezik jest srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.

28.784 stranaca

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.