Politika i glazba: 'Mnogi mladi nemaju pojma tko su ustaše, a tko partizani'

Tjedan iza nas obilježili su žestoki politički prijepori oko organizacije dočeka hrvatskih rukometaša, ali i jedan snažan, pozitivan događaj – priznanje koje je ukrajinska država dodijelila Đurđi Adlešić za višegodišnji humanitarni rad s ukrajinskom djecom. O tim temama u Studiju 4 govorili su politički analitičar Žarko Puhovski i bivša saborska zastupnica i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić.

Jantarni orden kao priznanje humanitarnom radu

Đurđa Adlešić primila je ukrajinski 'jantarni orden', jer nosi srce za Ukrajince, priznanje koje joj je, kako kaže, došlo potpuno neočekivano. To priznanje kazala je - "ne doživljava osobno, nego kao priznanje udruzi Hrvatska pomaže i cijelom timu ljudi koji stoje iza tog rada".

- Ako govorimo o više od 800 djece, jasno je da to ne može biti posao jedne osobe, rekla je Adlešić. Pojasnila je kako je jantarno srce simbol prijateljstva i podrške, ali i naglasila da se priznanje ne može odvojiti od šireg konteksta hrvatske politike prema Ukrajini.

Adlešić je naglasila da se udruga svjesno usmjerila na pomoć djeci, području koje je često na marginama javnog interesa. Prema njezinim riječima, kroz programe udruge prošlo je oko 840 djece, a struktura djece se s godinama drastično promijenila.

– U posljednjoj skupini od 30 djece, njih 24 imaju poginule očeve, troje se vode kao nestali, a troje su teško ranjeni. Ta djeca danas izgledaju drukčije – žele spavati, odmarati se, biti sigurni i imati što jesti, opisala je.

Zaključujući razgovor, Adlešić je upozorila da se rat u Ukrajini često doživljava kao nešto daleko, iako je geografski vrlo blizu Hrvatske. Naglasila je: "Pet do sedam sati vožnje autom dijeli nas od Ukrajine. Nije to tako daleko kako mislimo. I zato ne bismo smjeli biti imuni na ono što se ondje događa".

Zamor ratom i promjena narativa

Politički analitičar Žarko Puhovski osvrnuo se na promjenu javnog i medijskog narativa o ratu u Ukrajini, gotovo četiri godine nakon početka sukoba.

– Ljudi su umorni. Teško je stalno čitati i slušati istu priču. Dolazi do zamora, ali i nelagode jer postoji osjećaj da se Ukrajinci bore i za nas, rekao je Puhovski.

Istaknuo je da se u javnosti sve češće relativizira ruska prijetnja, unatoč stalnim napadima na civile i infrastrukturu kazavši: "Gađanje energetskih objekata i tvornica čisti je zločin. No istodobno se stvara dojam da Rusija više nije imperij sposoban provesti ono što je naumila".

Puhovski: Etiketiranje bez znanja opasno je za društvo

Govoreći o političkim i ideološkim podjelama koje su se ponovno prelile i na sport, Žarko Puhovski upozorio je na olako lijepljenje etiketa poput 'ustaša', 'četnika' ili 'udbaša', bez stvarnog razumijevanja njihova značenja. Podsjetio je na nedavni sudski proces u Rijeci protiv skupine mladih ljudi optuženih za napad na antifašistički skup.

– Jedan od optuženih je sucu doslovno rekao da ne zna što je NDH. Ja nisam siguran da se izvlačio. Uvjeren sam da je moguće da doista ne zna, rekao je Puhovski, dodajući da je riječ o ljudima koje povijest ne zanima, nego slijede logiku „naši protiv njihovih“.

U tom kontekstu osvrnuo se i na pjesmu 'Ako ne znaš što je bilo', istaknuvši da ona problem prepoznaje, ali ga interpretira na pogrešan način. Kazao je: "U toj pjesmi se ne spominje Zagreb kao glavni grad svih Hrvata, ne spominje se Petrinja, Pakrac, nego se Hrvatska svodi na Vukovar i Dinaru. To je jedna vrlo selektivna interpretacija Hrvatske".

Puhovski naglašava da sportaši nisu dužni poznavati povijesne i ideološke kontekste, ali da je problem kada se iz takvih simboličkih narativa stvara zapovjedna linija za svjetonazorske sukobe. 

– Svjetonazorski otpor se može riješiti veoma jednostavno. Gospodine Thompson, molim vas - potpišite da ovom prilikom nećete imati 'Čavoglave'. Ovo što se dogodilo na trgu nije bilo protiv odluke Gradske skupštine Zagreba. Tamo je bila zabranjena ustaška simbolika. Jedna mala skupina bila nekako koji su pohvatali, idemo dalje, kazao je. 

Zaključio je da se treba zapitati zašto dio publike reagira upravo na ustašku simboliku i zašto se slične pojave ne vežu uz druge izvođače. To je pitanje društva, obrazovanja i odgovornosti, a ne sporta, poručio je Puhovski.

Adlešić: Sport se nepotrebno politizira, a mladi ne znaju protiv čega se bune

Đurđa Adlešić smatra da je doček brončanih rukometaša u Zagrebu bio nužan i opravdan te da bi izostanak dočeka u glavnom gradu poslao pogrešnu poruku.

– Rukometaše se dočekivalo diljem Hrvatske, pa i u Bosni i Hercegovini. Zamislite kako bi izgledalo da ih Zagreb nije dočekao, rekla je, dodajući da ne ulazi u pravne procjene mogućeg kršenja zakona jer za to nije stručna.

Ipak, ističe da je doček prerastao u političko prepucavanje. Smatra da bi Marko Perković Thompson napravio "najveću stvar" da je sam odustao od nastupa kako ne bi dodatno polarizirao javnost, ali priznaje da to nije bilo realno očekivati.

– Politizirali smo sport, a bojim se da ćemo uskoro politizirati i glazbu – upozorila je, podsjetivši i na napetosti oko pjesama na Eurosongu. Kao najveći problem vidi duboki generacijski jaz u znanju.

– Tragično je da se 2026. još uvijek prepiremo oko ustaša i partizana, a velik dio mladih zapravo ne zna tko su bili jedni, a tko drugi. Postoje samo „naši“ i „njihovi“. Bez ozbiljne edukacije i obrazovanja, stalno ćemo se vrtjeti u istom krugu, poručila je Adlešić.

Puhovski: Opsesija Jugoslavijom promašuje stvarne probleme današnjice

I Žarko Puhovski osvrnuo se na polemike oko srpske pjesme za Eurosong pod nazivom Jugoslavija, istaknuvši da sama pjesma nema političku poruku osim imena.

– Refren glasi 'Jugoslavija magija', ali u tekstu nema političkog sadržaja, rekao je, dodajući da bi bilo apsurdno tražiti njezinu zabranu.

Puhovski upozorava na dvostruke standarde: Hrvatska, kaže, nije reagirala na sudjelovanje Izraela na Eurosongu, iako je Rusija zbog rata bila isključena.

– Ako smo htjeli vlastitu državu, onda moramo prihvatiti da druge države imaju pravo na svoje izbore i simbole, istaknuo je.

Posebno zabrinjava, kaže, promjena društvenog praga osjetljivosti, navodeći primjer zviždanja Izraelu na otvaranju Olimpijskih igara.

– Prije nekoliko godina to bi nas zgrozilo, danas mnogi to razumiju. U takvoj situaciji baviti se Jugoslavijom, a ne Gazom i stvarnim tragedijama današnjice, potpuno je promašeno, zaključio je Puhovski, upozorivši da se javni prostor puni simboličkim sukobima koji odvlače pažnju od stvarnih problema.

Više poslušajte u videoprilogu: