Prosvjednici: Nasilje nije prestalo; Policija: Počinitelji su procesuirani

U zagrebačkom naselju Dubravi u nedjelju je održan novi prosvjed zbog nedavnog vala nasilja među vršnjacima, u kojem je napadnuto više djece. O tome su u radijskoj emisiji "U mreži Prvog" govorili jedna od sudionica u prosvjedu Sanja Petrović, sutkinja Lana Peto Kujundžić, klinička psihologinja Gordana Buljan Flander te policijski službenik za mladež Dragan Josipović.

Prosvjed je organizirala udruga "Roditelji za djecu" kako bi još jedanput dignuli glas protiv međuvršnjačkog nasilja. Povod za novi prosvjed u Dubravi je što roditelji djece smatraju da nije dovoljno učinjeno od strane institucija s obzirom da nasilje nije u potpunosti prestalo, tvrdi Sanja Petrović.

- Institucije uopće nisu reagirale, osim što je policija pojačala patrole. Neki su ipak završili u domu, a koji su mogli zbog svoje dobi, oni su zatvoreni, rekla je.

Smatra da to nije dovoljno kako bi se u potpunosti spriječilo nasilje i maltretiranje te je opisala kako izgleda susret sa zlostavljačima.

- Moje dijete i njegova dva prijatelja, u vrijeme kad je policija patrolirala po naselju, je opet bilo na meti zlostavljača. Rekli su im 'ajmo na pretres', a kada su odbili, onda su im rekli 'skačite'. Oni onda moraju skakati kako bi napadači čuli imaju li kovanice u džepovima, jel im nešto zvecka. Ako čuju da nešto zvecka to znači da su djeca lagala i onda će dobiti batine, objašnjava Petrović.

Počinitelji su uhvaćeni i procesuirani

Iz policije poručuju da poduzimaju širok spektar aktivnosti u cilju prevencije nasilja te na otkrivanju počinitelja ako je nasilje već počinjeno. Tvrde da su svi počinitelji u ovim slučajevima pronađeni i procesuirani.

- Svi slučajevi za koje smo saznali, a saznali smo ih od roditelja, iz medija ili iz vlastitih operativnih aktivnosti, su razrješeni. Počinitelji su otkriveni i u skladu sa zakonskim propisima procesuirani odnosno o njihovom ponašanju je obavještena socijalna služba, kazao je Dragan Josipović.

Također tvrdi da su promijenili svoj pristup u praćenju i pristupanju slučajevima maloljetničkog nasilja nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela novi protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Za raspon praćenja se sada uzima školska godina umjesto kalendarske godine.

- Od početka ove školske godine, znači od 8. rujna, do zaključno s nedjeljom, 19. listopada, što znači 42 dana, policija je na cijelom području Republike Hrvatske postupala prema 190 djece mlađih od 21 godine koja su povezana sa slučajevima nasilja među djecom i mladima kao počiniteljima, objasnio je Josipović.

- Za područje PU zagrebačke u cijelom tom razdoblju od 42 dana policija je postupila u 39 zasebnih slučajeva nasilja među djecom i mladima, dodao je.

Iz policije također naglašavaju da nije svako nasilje među djecom kažnjiva radnja.

Kažnjavanje mora biti posljednja mjera

Jesu li kazne i mjere primjerene stvarnom problemu tematiziralo se i na prosvjedu te se tražilo spuštanje dobne granice za kaznenu odgovornost djece sa 14 na 12 godina zato što 'djeca prije i djeca danas više nisu ista', tvrdili su prosvjednici.

- Kažnjavati djecu je zadnja mjera koja se može primijeniti. Na svu sreću naš sustav je maloljetničko pravo preuzeo iz europskog prava, ali i Konvencije o pravima djeteta, te upravo govori da se prema djeci trebaju primjenjivati odgojne mjere, naglašava sutkinja Lana Peto Kujundžić.

- Kaznenu odgovornost bi trebalo podignuti na 16 godina, a ne ju spuštati na 12 godina. Sa 12 godina djeca su peti ili šesti razred osnovne škole. Zamislite si dječaka ili djevojčicu da dolazi u policiju i da mu tamo stavljaju lisice i da ga predvode negdje u istražni zatvor, želimo li to kao društvo, upitala je Peto Kujundžić.

Nedostaje stručnjaka i obiteljskih savjetovališta

Kada dođe do intervencije policije u slučajevima maloljetničkog nasilja to uglavnom znači da je već nekoliko karika u lancu propustilo odraditi svoj dio posla, od obitelji, škole ili sustava socijalne skrbi.

- Nakon 44 godine mog rada mogu vam reći da je situacija sa zaštitom djece sve lošija i da je jako loša, tvrdi Gordana Buljan Flander.

Smatra da stručnjaci često odustaju od svojih stručnih uloga jer ne žele dolaziti u sukob sa roditeljima ili okolinom.

- Oni koji su na strani žrtava često izazivaju bijes počinitelja odnosno roditelja. Mi stručnjaci se moramo toga držati, ne bojati se roditelja, medija ili društvenih mreža. Stručnjaci kojima su djeca dala povjerenje da ih se zaštiti moraju taj posao raditi, inače neka idu raditi nešto drugo, ističe.

Također nedostaje stručnjaka, ali i centara te obiteljskih savjetovališta gdje roditelji mogu doći odmah čim se pojavi problem.

- U privatnoj praksi se čeka po tri-četiri mjeseca na red, a kamoli u sustavu. Toj žrtvi je potrebna pomoć odmah, ako će ona čekati nekoliko mjeseci na red jako puno toga smo propustili učiniti, smatra Buljan Flander.