Đuroković: U Hrvatskoj nećemo imati poplave kakve su u središnjoj Europi

Najmanje 17 ljudi poginulo je u katastrofalnim poplavama koje pustoše dijelove srednje i istočne Europe. U Poljskoj, Češkoj, Austriji i Rumunjskoj iz svojih su domova evakuirane tisuće ljudi. Poljska je proglasila elementarnu nepogodu, Mađarska je na teren poslala i vojsku. 

Rastu i vodostaji rijeka u Hrvatskoj. Idućih dana očekuje se dolazak novog vodenog vala i rast vodostaja Mure, Drave i Dunava - oko kojeg se koncentrira obrana od poplava. Vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih 7 - 10 dana. 

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković uvjerava da u Hrvatskoj nećemo gledati scene poput onih u gradovima središnje Europe.

- To je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu, rekao je Đuroković u emisiji "U mreži Prvog".

Na ulaznom profilu kod Batine vodostaj Dunava trebao bi iznositi 750 cm.

- Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima, rekao je Đuroković i dodao da imamo vremena za pripremu.

Situacija na Muri i Dravi je dobra.

- Praktički smo pri završetku vršnih opterećenja na području Murskog Središća i Botova. Vidimo da nećemo imati neke ozbiljnije protoke, one će biti duplo manje nego u kolovozu prošle godine, rekao je Đuroković.

Građanima su već stigla upozorenja.

- Znaju što trebaju činiti. Prije svega u vikend naselju Zeleni otok ljudi svoje stvari moraju dići na viši teren. Ne bi trebali tamo boraviti, svi bi trebali izaći. Nekome se može nešto dogoditi. U tim trenucima ne treba nam da se hitne službe moraju probijati kroz mutni Dunav, rekao je Đuroković.

Ciklona Boris u završnoj fazi

Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler rekao je da je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi.

- Imala je pomalo neobičnu putanju. Krenula je iz područja Sredozemlja prema središnjoj Europi i zadnja dva dana se vraćala preko područja Hrvatske natrag na Italiju. Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana, rekao je  Güttler.

Na nekim lokacijama Europe palo je više od 450 litara kiše po četvornom metru.

- Ti ekstremi koncentrirani su uglavnom na području Austrije, južne Poljske, Češke i Slovačke, ali imali smo incidente i na području Rumunjske, Moldavije, Mađarske, rekao je ravnatelj DHMZ-a.

Treba li strahovati od ciklone koja se formira iznad Genovskog zaljeva? 

- Danas i sutra na području Hrvatske trebamo obratiti pažnju na buru na sjevernom Jadranu i jugo na jugu Jadrana. Moguće je još jedno kišno razdoblje oko četvrtka, no ništa ekstremno ni zabrinjavajuće, a temperatura će se polako tijekom ovog tjedna, svakog dana polako dizati. Vjerojatno ćemo tijekom vikenda, barem na području Zagreba, biti na preko 20°C, rekao je Güttler.

Vremenski ekstremi diljem svijeta

Europom hara ciklona Boris, na jugu SAD-a uragan Francine, u jugoistočnoj Aziji tajfun Yagi, a sada i tajfun Bebinca. Jesu li globalne klimatske promjene utjecale na svojevrsnu sinkronizaciju ekstremnih vremenskih pojava diljem svijeta?

- Kada govorimo o Europi, možemo reći da je barem u dva elementa posljedica klimatskih promjena, ne nastanak same te ciklone, koliko njezin intenzitet. Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svojem normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva od prosjeka i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga, rekao je ravnatelj DHMZ-a.

- Trenutno imamo i druge probleme diljem svijeta. Šangaj je središte jednog njihovog tajfuna, ali imamo neke zanimljive efekte, to je da je na području Atlantika, iako su ekstremno visoke temperature i ondje, sezona uragana ipak nešto slabija nego što je prognozirano. Tu su se dogodile određene promjene u strujanju atmosfere, koje su malo ipak smanjile broj uragana. Vidjet ćemo ostatak sezone uragana na području Atlantika, hoće li biti kakvih novih incidenata, ali generalno je sezona nešto mirnija nego što je očekivano, dodao je.

Klimatske promjene dižu temperaturu na cijelom planetu, a paralelno s time dolaze i druge pojave.

- Toplija atmosfera sadržava više vodene pare. Otprilike 1 stupanj toplija atmosfera znači 7 posto više vodene pare, to otprilike znači 7 posto intenzivniji ekstremni oborinski događaji, rekao je meteorolog.

Klimatske promjene povezane s ljudskim djelovanjem

Je li neka pojava prirodna varijabilnost ili iza nje stoji ljudsko djelovanje? Dunja Mazzocco Drvar iz podružnice svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF-Adrije, ističe da je riječ o kombinaciji.

- Klimatske promjene, odnosno svi efekti koje sada imamo, a koji su vezani uz poremećaje u atmosferi, odnosno poremećaje u cijelom biosustavu, biosferi, povezane su s ljudskim djelovanjem. Tu sigurno ima dijelom i prirodnog utjecaja, međutim on je značajno manji u odnosu na ljudski utjecaj, rekla je Mazzocco Drvar.

S klimatskim se promjenama možemo boriti smanjenjem emisije CO2, kao i prilagodbom.

- Ja ne bih rekla da smo se odlučili samo za prilagodbu. Najprije smo govorili uglavnom o ublažavanju klimatskih promjena, tzv. mitigaciji jer smo u tom trenutku mislili da samo ublažavanjem možemo učiniti dovoljno da opet vratimo atmosferu u uravnoteženo stanje, odnosno u stanje koje smo imali 70-ih ili 80-ih godina prošlog stoljeća kada je klima bila najugodnija, odnosno najpredvidljivija, rekla je Mazzocco Drvar.

Ne vjeruje da ćemo u našem životnom vijeku uspjeti "vratiti kotač unatrag" do tog razdoblja.

- Ja se još uvijek nadam da će se to dogoditi, međutim ne vjerujem da će se to dogoditi u takvom doglednom vremenu, odnosno u sljedećih nekoliko desetljeća, izjavila je.

- Ublažavanje je sigurno temelj borbe protiv klimatskih promjena i nismo od toga odustali, međutim sve ovo što se događa primoralo nas je da prionemo prilagodbi, i to sve brže u odnosu na ono što smo očekivali, istaknula je.

Mazzocco Drvar rekla je da su topli ekstremi češći i dugotrajniji od hladnih, ali naglašava da će i njih biti.

- Ljetna sezona se produljuje, proljeće i jesen se skraćuju, a zimska sezona se pomaknula i skratila, rekla je Mazzocco Drvar.