Capak: Mijenjati narativ o samoubojstvu i poticati razgovore

Prošle godine su 542 osobe počinile samoubojstvo - četiri manje u odnosu na godinu prije. Iako se broj slučajeva iz godine u godinu smanjuje, zabrinjava porast broja djece do 18 godina koja počine samoubojstvo.

Upozoreno je to na konferenciji za medije uoči Svjetskog dana prevencije samoubojstava. Istaknuto je da je nužno podignuti svijest u društvu o tom problemu te smanjiti stigmu i poticati razgovor, posebno roditelja s djecom.

Ukupan se broj samoubojstava smanjuje, ali zabrinjava činjenica da se povećava kod mlađih dobnih skupina, upozorila je Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a. Dodala je kako muškarci četiri puta češće počine suicid nego žene, dijelom i zato što žene češće traže stručnu pomoć, dok se kod muškaraca simptomi depresije nerijetko prikrivaju agresijom ili drugim netipičnim oblicima ponašanja.

- Po broju suicida godinama prednjači Krapinsko-zagorska županija, i općenito kontinentalne županije. Vrlo često se taj problem može povezati s onim županijama gdje se primjećuje povećana konzumacija alkohola, rekla je Štimac Grbić.

Policijske statistike također potvrđuju trend pada ukupnog broja samoubojstava, no u razdoblju od 2015. do 2024. evidentirano je 5905 smrtnih slučajeva i 5747 pokušaja samoubojstava, istaknuo je Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova.

To znači da je u deset godina zabilježeno 13.339 policijskih intervencija vezanih uz suicid, rekao je. Posebno je upozorio na podatak da je u posljednjem desetljeću 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, a evidentirano je i 546 pokušaja samoubojstava djece. 

- U posljednjih deset godina u RH čak 74 osobe dječje dobi, dakle starosti do 18 godina, sebi su oduzele život. Izgubili smo tri školska razreda. Problem je uistinu velik. Ovome trebamo dodati 564 pokušaja samoubojstva djece koji su također zabrinjavajući, rekao je Josipović.

Najrizičnije skupine su stariji od 65 godina, koji čine 27 posto svih samoubojstava, zatim osobe od 51. do 65. godine s udjelom od 25 posto te one između 36. i 51. godine sa 24 posto.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak podsjetio je da se Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava od 2003., a slogan je Mijenjajmo narativ o samoubojstvu. Hrvatski registar samoubojstava osnovan je 1986., a u posljednjih 20 godina broj samoubojstava prepolovljen je s oko tisuću na oko 500 godišnje.

- Mijenjajmo narativ o samoubojstvu što znači da treba poticati otvoren i iskren razgovor o ovoj temi te maknuti stigmu s onih koji zbog svojih problema žele potražiti pomoć, rekao je Capak.

- Obitelj je kao nuklearna jedinica najvažnija i nema tog ni psihologa ni psihijatra koji može zamijeniti ono što roditelj čini svojom pažnjom i s možda još deset minuta vremena koje će posvetiti djetetu. Ne tako da pitaju djecu kakve su ocjene, nego kako su se osjećala, što im se svidjelo, a što nije, ili imaju li djeca potrebu njih nešto pitati, izjavila je Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja, Hrvatska psihološka komora.

Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko naglasio je kako je nakon pandemije covida zabilježen porast anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja, osobito među mladima.

U 21. stoljeću prevladava visoka individualnost i kompetitivnost, što može voditi u usamljenost. Porast samoozlijeđivanja i suicidalnosti u mlađoj populaciji može biti rezultat upravo te usamljenosti, koja znači nedostatak dobrih odnosa s drugim osobama. Usamljenost dodatno pojačavaju digitalizacija, urbanizacija i društvene mreže, upozorio je.

HZJZ je u povodu Svjetskog dana izdao letak s porukom Svijet je bolji s tobom, nastao na temelju iskustava obitelji mladih koji su preživjeli pokušaj suicida, a od sutra će biti dostupan na mrežnim stranicama HZJZ-a.

- Obitelj je kao nuklearna jedinica najvažnija i nema tog ni psihologa ni psihijatra koji može zamijeniti ono što roditelj čini svojom pažnjom i s možda još deset minuta vremena koje će posvetiti djetetu. Ne tako da pitaju djecu kakve su ocjene, nego kako su se osjećala, što im se svidjelo, a što nije, ili imaju li djeca potrebu njih nešto pitati, izjavila je Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja, Hrvatska psihološka komora.

Gdje potražiti pomoć?

Ako se sami nalazite u teškoj situaciji i razmišljate o suicidu, javite se na neki od navedenih telefonskih brojeva:

U sklopu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida u koji se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefon [phone] od 0 do 24 sata.

Psihološki centar TESA - 01/4828 888; Internet-savjetovalište – 0 – 24 sata, svim danima - [e-mail]

Hrabri telefon - 116 111

Plavi telefon - Besplatna savjetodavna linija - 01 4833 888, savjetovanje putem e-maila - [e-mail]