Rutte pozdravio dodatne američke trupe; Grlić Radman: NATO je obitelj

Jačanje europskih vojnih sposobnosti bilo ju fokusu razgovora ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Švedskoj. Ondje je bio i američki državni tajnik Marco Rubio koji je potvrdio da će SAD ipak rasporediti dodatnih 5000 vojnika u Poljskoj. Razgovaralo se i o ratu u Ukrajini te nastavku pomoći toj zemlji.

U Helsingborgu u Švedskoj održan je prvi sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO-a otkako je 2024. ta skandinavska zemlja postala članicom.

- Öresundski tjesnac vitalna je arterija, važna i za trgovinu i za našu sigurnost. Prošle godine njime je prošlo podjednako barela nafte kao i kroz Sueski kanal, velik dio u tankerima ruske tajne flote. To nas podsjeća na to odakle dolazi najveća prijetnja našem savezu te na važnost većeg ulaganja u naše sposobnosti, obranu i odvraćanje, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard.

Rasprava o pomoći Ukrajini

O ratu u Ukrajini i važnosti nastavka pomoći toj zemlji razgovarali su u Švedskoj ministri vanjskih poslova članica NATO-a. Washington u ovom trenutku gotovo ne ulaže napore u posredovanje za završetak rata, poručuje da nisu zainteresirani za sudjelovanje u beskrajnom ciklusu sastanaka koji ne vode ničemu.

- Važan proces, koji predvodi SAD, zaustavljen je zbog različitih okolnosti, među ostalim i zbog situacije na Bliskom istoku, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Grlić Radman: NATO je obitelj, Hrvatska povećava izdvajanja za obranu

Na NATO-ovu sastanku sudjelovao je i naš ministar Gordan Grlić Radman. Odgovorio je na novinarsko pitanje predstavlja li američka nepredvidljivost prijetnju Savezu. 

- Ne, mi smo savez, mi smo obitelj. Ali moramo razgovarati o ozbiljnim pitanjima koja se tiču sigurnosti i pripremiti se za NATO-ov summit u Ankari, kazao je Grlić Radman.

Naglasio je i koliko Hrvatska izdvaja za obranu.

- Većina članica povećava svoja izdvajanja za obranu, uključujući Hrvatsku. Već smo prošle godine dosegnuli cilj od 2 posto BDP-a. Na putu smo da ispunimo obećanje i od 5 posto koliko je dogovoreno lani u Haagu, istaknuo je ministar vanjskih poslova.

Trump se predomislio: šalje dodatnih 5000 američkih vojnika u Poljsku

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznenadio saveznike. Najavio je slanje dodatnih 5.000 vojnika ​u Poljsku, samo nekoliko tjedana nakon što su Sjedinjene Države najavile povlačenje više tisuća vojnika iz Europe te zaustavile raspoređivanje oružja srednjeg dometa u Njemačkoj.

Trumpova najava objavljena je u trenutku kada visoki dužnosnici Pentagona u Bruxellesu trebaju izvijestiti o planovima američke vojske veznima za europsku obranu. 

- Na temelju uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku, napisao je Trump na TruthSocialu.

- Pozdravljam objavu. Naši vojni zapovjednici razrađuju sve detalje. No budimo jasni. Put kojim idemo, a to je jača Europa i jači NATO, osigurat će nam da s vremenom budemo manje ovisni o samo jednom savezniku, dugo su to bile Sjedinjene Države, naglasio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Saveznici u NATO-u su s olakšanjem primili vijest o Trumpovoj odluci da pošalje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku nakon više tjedana tijekom kojih je predsjednik oštro kritizirao članice NATO-a jer nisu učinile više kako bi pomogle u američko-izraelskoj vojnoj kampanji.

- Dobri savezi se temelje na suradnji, uzajamnom poštovanju i predanosti našoj zajedničkoj sigurnosti, napisao je poljski predsjednik Karol Nawrocki na društvenoj platformi X nakon što je Trump kao razlog za svoju odluku naveo upravo svoj odnos s Nawrockim.

Potez potvrđuje da su poljsko-američke veze "veoma snažne, a da je Poljska uzorna saveznica", napisao je na X-u poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski je kazao da će broj američki vojnika u njegovoj zemlji sada ostati na "više-manje istoj razini kao ranije", pri čemu je Kosiniak-Kamysz rekao da će to biti oko 10.000 vojnika.

Rubio: Savez mora biti dobar za sve

Nezadovoljstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim partnerima u NATO-u otkako je s Izraelom započeo rat protiv Irana više nije utemeljeno samo na tome da ne troše dovoljno na obranu, sada je uznemiren i razočaran saveznicima i jer su se odbili pridružiti sukobu na Bliskom istoku. 

Ministrima se pridružio i američki državni tajnik Marco Rubio. Washington je ljut zbog odbijanja dijela zemalja da im dopusti korištenje vojnih baza za američki rat protiv Irana.

- Vidjeli ste predsjednikovu objavu sinoć u vezi s Poljskom i raspoređivanjem. Uz to rečeno, očito je da Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obveze koje moraju ispuniti u smislu raspoređivanja naših snaga, a to od nas stalno zahtijeva da preispitamo gdje postavljamo trupe. I ovo nije kaznena stvar. To je jednostavno nešto što je u tijeku. I to je već postojalo, sva ova nedavna izvješća i napetosti i tako dalje. Dakle, to je proces koji će se nastaviti, mislim, na vrlo pozitivan i produktivan način, a suradnja s našim saveznicima može dovesti do odluka. Ali na kraju, znate, kao i svaki savez, mora biti dobar za sve koji su uključeni. Mora postojati jasno razumijevanje očekivanja, istaknuo je Rubio.

- Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je dobar za Ameriku? Zato što nam daje baze u regiji koje nam omogućuju vojno djelovanje u kriznim situacijama na Bliskom istoku ili drugdje. Ako je to glavni razlog članstva, a imate zemlje poput Španjolske koje nam uskraćuju korištenje tih baza, pa zašto onda biti u NATO-u? To je opravdano pitanje, dodao je.

Rubio je rekao da obećanje o dodatnim vojnicima pokazuje da "Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obaveze koje moraju poštovati kada je riječ o raspoređivanju naših snaga", ali je upozorio da će ih SAD nastaviti revidirati.

Nije javno govorio ni o kakvom američkom planu o smanjenju predanosti obrani NATO-a. Zabrinutost Europljana zbog Trumpovog stava prema NATO-u pojačala se ove godine zbog težnji američkog predsjednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, otokom koji pripada Danskoj, članici NATO-a, te otkazivanjem planiranog slanja projektila dugog dometa Tomahawk u Njemačku.

Europske države svjesne potrebe zamjene američkih obrambenih sposobnosti suočene su s nedosljednostima Bijele kuće. Ipak dijele zabrinutost za sigurnost Europe zbog sve učestalijih ruskih provokacija usmjerenih prema baltičkim zemljama na istočnom krilu NATO-a.

Saveznici su na sastanku u Helsingborgu potvrdili svoju predanost preuzimanju veće odgovornosti u obrani Europe, ali i osiguravanju slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu kada okolnosti to budu dozvoljavale.