Dugotrajno sušno razdoblje zadaje velike probleme poljoprivrednicima. Zabrinuti su i uzgajivači industrijskog krumpira u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neki očekuju da će urod biti čak upola manji. Ističu i da ne pamte ovakvu godinu kada su se poklopili nepovoljni klimatski uvjeti i veliko poskupljenje energenata.
Umjesto 10 metara vode samo desetak centimetara - nedovoljno za natapanje 280 hektara industrijskog krumpira kojemu je baš sada voda najpotrebnija.
- Kada smo gradili akumulaciju, krumpir smo navodnjavali svakih šest, sedam dana, a sada svaka tri, četiri dana za istu površinu. Znači potrebno je dvostruko više vode nego što smo trebali prije 15 godina, pojašnjava Mario Puškarić iz Kaniške Ive.
Tada je Mario iskopao jezero kako bi oborinskim vodama natapao oko 350 hektara povrća. Ovu sortu krumpira koja se bere u rujnu trebalo bi prekrivati bujno zelenilo.
- On je već 25 dana bez navodnjavanja i u potpunosti se osušio. Nikada koliko radim, čak niti kad nije bilo navodnjavanja, na ovaj datum ova sorta krumpira nije izgledala ovako, dodaje Puškarić.
Berbu sorti koje su obično u ovo vrijeme vadili, morali su odgoditi jer je zemlja pretvrda i presuha.Teška je godina za uzgajivače industrijskog krumpira, posebno zašto što se nastavlja na prošlu sušnu. Svjedoči tomu i manji broj uzgajivača.
- Oni koji nemaju navodnjavanje ti su stvarno jako loše. Znači prinosi su im oko 11 tona po hektaru, a mi koji smo navodnjavali, ja očekujem 20 tona hektar što je jako malo, s obzirom na to da sam prošlih godina imao 40 do 50 tona hektar, ističe predsjednik Udruge proizvođača krumpira općine Hercegovac, Nikola Stepić.
Da je samo manji urod, još bi nekako i uspjeli, kažu, no povećani troškovi proizvodnje - pretežak su teret. Svjesni su toga u tvornici čipsa u Hercegovcu. Kod sklapanja ugovora nije se znalo da će ova godina biti tako turbulentna.
- Sigurno da će biti razgovori o povećanju sljedeće godine, jako mi je teško govoriti koliko će ono biti zato što to ovisi i o trošku materijala, o riziku poslovanja te ovisi i o samoj dobavi gnojiva i tako dalje, pojašnjava direktor tvornice Intersnack Adria Josip Cvetko.
Tržišna cijena žitarice već neko vrijeme raste pa se pitaju uzgajivači zašto je industrijski krumpir koji je vrlo zahtjevan za uzgoj zapostavljen. Razmišljaju zato i o smanjenju površina na kojima ga uzgajaju.
- Tu i država, mislim i Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo naći sluha u biti za čitav sektor u Hrvatskoj koji zapošljava oko 400 ljudi direktno, indirektno vjerojatno još toliko, dodaje proizvođač Mario Puškarić.
U Ministarstvu pripremaju izvanrednu privremenu potporu poljoprivrednicima vrijednu 200 milijuna kuna. U rujnu će objaviti natječaj za ulaganje u sustave i opremu za natapanje na poljoprivrednim imanjima.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!