Sustav i dalje nedovoljno prepoznaje i sankcionira femicid

Od 2016. do 2024. godine ubijeno je 130 žena, no iako imamo poboljšan zakonski okvir, sustav i dalje nedovoljno prepoznaje i sankcionira femicid, koji je najčešće kraj dugotrajnog nasilja, te je potrebna bolja prevencija, istaknuto je na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova.

Predsjednica saborskog Odbora Marija Lugarić (SDP) naglasila je da je za prevenciju problema femicida potrebna dosljedna primjena zakona, bolja institucionalna suradnja i edukacija stručnjaka te bolje osvještavanje da taj problem postoji.

Tematska sjednica organizirana je u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb, pri čemu je članica AŽK-a Valentina Andrašek naglasila da femicid nije samo ubojstvo žene, već najekstremniji ishod nasilja nad ženama koje je duboko ukorijenjeno u neravnopravnim odnosima moći, društvenim normama koje toleriraju to nasilje i u institucionalnim propustima koji nasilje ne zaustavljaju na vrijeme.

- Femicid gotovo uvijek ima svoju povijest - povijest prijetnji, ponižavanja, kontrole, fizičkog nasilja, u kojoj su često postojali jasni signali rizika, a institucije bile upoznate s nasiljem. Femicid je u velikom broju slučajeva predvidljiv i zato je sprječiv, poručila je.

Istraživanje: U osam godina ubijeno 130 žena, počinitelji partneri i sinovi

Voditeljica Službe za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet u Ravnateljstvu policije Anita Matijević, kao koautorica predstavila je istraživanje "Ubojstva žena u RH 2016.-2024. godine" koje je analiziralo svih 130 ubojstva žena u tom razdoblju.

U pravilu se ubojstva događaju u zatvorenom prostoru, najčešće u zajedničkom domu, počinitelji su u 94 posto slučajeva muškarci te najčešće koriste hladno oružje, poput noža, ili vatreno, poput pištolja, koje su u većini slučajeva ilegalno posjedovali.

Matijević je kao zabrinjavajuće navela da je u gotovo 40 posto slučajeva počinitelj žrtvi zadao prekomjeran broj udaraca, uboda ili hitaca. Polovica počinitelja ima povijest ranijeg nasilničkog ponašanja, većinom neprijavljenog.

Kad je riječ o odnosu žrtve i počinitelja, najčešće su bili u partnerskom ili obiteljskom odnosu, a u svega šest posto slučajeva žrtva i počinitelj se nisu poznavali. Najčešći počinitelji su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina.

Jedan od pokazatelja rizika pokazao se prekid veze. Počinitelji su u gotovo 40 posto slučajeva bili nezaposleni, što je primijećeno kao još jedan povećan rizik. Između ostalog, uočena je i suicidalnost počinitelja - 30 posto počinilo je samoubojstvo, a 26 posto to je pokušalo ili najavilo.

Sudovi trebaju izricati strože kazne

Odvjetnica koja surađuje s AKŽ-om Marija Ana Brnčić predstavila je drugo istraživanje - koje je analiziralo sudsku praksu u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida. Ono je pokazalo da je nakon izmjena Kaznenog zakona 2024. uočeno više optužnica i presuda za femicid, ali da je potrebno više pažnje posvetiti prevenciji.

Za prevenciju je ključna, rekla je, i politika kažnjavanja s obzirom na to da su izrečene kazne preblage, nerazmjerne težini počinjenih djela, da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuju brutalnost čina i posljedice za žrtvu.

Državni tajnik Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec istaknuo je da se kontinuirano radi na edukaciji djelatnika te, između ostalog, apelirao na sudove da izriču veće, odvraćajuće kazne i poručio kako Vlada svime što radi šalje poruku da ne tolerira obiteljske nasilnike.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podsjetila je da je 2025., kao i 2024., bilo 18 ubijenih žena, no da je lani došlo do značajnog povećanja ubijenih žena od strane intimnih partnera - čak 12, u odnosu na pet 2024.

Između ostalog, ocijenila je kako se hiperprodukcijom izmjena zakona donijelo dobro zakonodavno ozračje, no da se zaboravilo staviti naglasak na njihovu implementaciju.

Upozorila je i na neokonzervativnu društvenu klimu koja dovodi do porasta ubojstva žena od strane bliskih osoba te naglasila važnost edukacije građana o ravnopravnosti spolova od vrlo rane dobi kroz odgojno-obrazovni sustav.

Važno je prijaviti nasilje; neslaganje oko određenih pojmova

Sa sjednice je upućen apel svim ženama koje trpe nasilje i onima koji znaju da se nasilje događa, da to nasilje prijave, a institucijama da ne ignoriraju prijave nasilja.

Iako su se sudionici sjednice složili da je broj ubijenih žena zabrinjavajuć, dio sudionika izrazio je neslaganja oko određenih tema.

Zastupnica Danijela Blažanović (HDZ) usprotivila se tezama pravobraniteljice i povezivanju religijskih pojmova s nasiljem, upozorivši da se muškarac kao duhovni vođa ne smije dovoditi u kontekst kontrole ili nasilja nad ženama te da se povezivanjem molitelja na trgovima s femicidom vrijeđaju vjerske slobode.

Krešimir Čabaj (DOMiNO) doveo je u pitanje tvrdnju da je femicid predvidiv, smatrajući da se miješaju procjena rizika i predviđanje zločina i da se time stvara pritisak na pravni sustav, no složio se da procjena rizika treba postojati i da sustav treba brže reagirati.

Igor Peternel (DOMiNO) poručio je kako je potrebno osuditi svako nasilje i interdisciplinarno učiniti sve da ga ima manje, no osporio je sam pojam femicida kao ideološku floskulu, tvrdeći da se većina slučajeva može objasniti kao obiteljsko nasilje, a ne mržnja prema suprotnom spolu.