Požar kod Šibenika lokaliziran, aktualizirao problem sa zapuštenim terenima

Lokaliziran je požar koji je jučer buknuo u šibenskom predjelu Rokići. Obuhvatio je 90 posto privatne površine, a samo manjim dijelom državno zemljište, pa i dio šume značajnog krajobraza Gvozdenovo-Kamenar. 

Jučerašnji požar u samom gradu dodatno je aktualizirao problem sa zapuštenim terenima. U Šibeniku je reporterka HTV-a Ivona Ramadža Čolić koja se javila u Dnevnik te rekla kako je šibenski zeleni obruč zapušten i pun bolesnih stabala te da na to upozoravaju vatrogasci. Danas ovo što zovemo šumom, kažu, neprohodna je džungla. Razgovarala je s Darkom Dukićem, županijskim vatrogasnim zapovjednikom.

Dukić je naglasio kako su kompletna šuma Šubićevac i brdo Kamenar jedna neprohodna džungla.

- Korisnici građevina i prostora moraju se skrbiti o svom prostoru i uređivati prostor. Žalosno je da je ovo u zadnjih 30 godina postala džungla. Zadnji veliki požar na ovom prostoru bio je 1988. godine. Od tog slučaja je doslovce nebriga na kompletnom prostoru. Pisali su se dopisi od strane javne ustanove prirode, grada Šibenika radi zaraženih stabala, koja su se tu osušila, koji su pala baš na ovom području i koje je gorjelo, rekao je.

Upozoravali na mogućnost ovakvih požara

Istaknuo je kako su upozoravali na mogućnost ovakvih požara.

- Pribojavali smo se i još se bojimo za ostatak što se može dogoditi, ali mi ćemo sve od sebe dati da taj dio vrlo brzo zaustavimo kao što smo ovaj požar, ali ono što je krajnje vrijeme, da se pomaknemo, da bar jedan dio brda Šubićevac očistimo i da napravimo koliko-toliko taj sigurnosni pojas. 

"Ako ne može na miran način, onda trebamo krenuti s represijom"

Dotaknuo se neodgovorih vlasnika.

- Ako ne može na miran način, onda trebamo krenuti s represijom. U ovom dijelu su problemi kao i na svim drugim područjima, sigurno zemljišne knjige, vlasnički odnosi u tome dijelu i jednostavno se taj dio mora riješiti, država mora krenuti do nekog kažnjavanja, do poreza i do svega jer moramo krenuti s uređenjem šuma i šumskog zemljišta. Vidimo požar Skradin, puno maslinika, milijunska šteta je na tom prostoru, da je koliko-toliko nešto bilo uređeno, kudikamo bi pomoglo, rekao je.

Na skradinskom požaru i na ovom požaru dosta je eksplozija.

- Nažalost, na jednom i na drugom požaru baš te eksplozije su bile pokraj mene i vrlo ružno je djelovati na takvim prostorima gdje se to događa. Pozivam još jednom sve nadležne institucije da uđu u teren, da pogledaju prostor, ne smije nam se ovo događati što se događa, zakljkučio je Dukić. 

Ramadža Čolić dodala je kako se vatrene kataklizme mogu spriječiti, ključna je prevencija, uređenje zemljišta i mreža protupožarnih putova prije svega.

Da se džungla na rubu grada ne održava - vatrogasci upozoravaju godinama.

- Ključno je, zapravo, da sve ove institucije koje se brinu, javne ustanove koje se brinu o zaštićenim prirodnim površinama, Hrvatske šume, jedinice lokalne samouprave kroz taj odnos s privatnim vlasništvom moraju se, zapravo, iskoordinirati. I početi čistiti ove površine kako bi se smanjila požarna opasnost, rekao je Volimir Milošević, zapovjednik JVP-a Šibenik.

Na njima su 3 vlasnička režima - državno, gradsko i privatno. 

- Ovo proljeće smo vršili zadnje radove i prošle godine. Mi redovno uklanjamo suha stabla, potencijalna stabla koja narušavaju i vizuru i opasna su svojom statikom za građanstvo, rekao je Ante Slamić, upravitelj Šumarije Šibenik i Drniš.

No, na privatnim terenima to ne mogu. 

- U praksi su na tim terenima upisani vlasnici koji su davno umrli. Nemaju svoje OIB-ove, kamoli adrese, odnosno nisu provedeni sudski postupci nakon njihove smrti na živuće vlasnike. Tako da je to u praksi skoro nemoguće, rekao je Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika.

Dijelom površine koju je zahvatio požar, pa i onom na kojoj su privatne parcele, gospodari županijska Javna ustanova koja se brine o zaštićenim krajolicima. Dosad su poslali četiri prijave Upravi za privatne šumoposjednike.

- Dio na kojemu je nastalo sušenje 2001. godine je upravo dio koji je jučer i gorio. Znači, svi ti privatni vlasnici su bili obaviješteni, upozoreni da moraju sanirati te svoje parcele, istaknula je Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije.

Srećom, upravo je uoči ljeta, u koordinaciji vatrogasaca i gradske uprave, uređeno 5 kilometara novih protupožarnih puteva. 

- Između ostalog, jedan na području ove park-šume, odnosno spoj s mjestom Dubrava. Što bi da je požar jučer poprimio veće razmjere bio put od izuzetnog značaja, rekao je Milošević.

Rijedak je to pozitivan primjer zajedničkog krčenja mreže šumskih komunikacija. Jer dok gotovo svi izbjegavaju ili prebacuju odgovornost na druge, šume i dalje, nažalost, 'čiste' - požari!

Trenutačno je na požarištu stanje stabilno. Požar je lokaliziran malo poslije 9 sati, ali još nije potpuno ugašen. Vatrogasci su na terenu, saniraju i natapaju požarište. Izgorjelo je oko 3,5 hektara guste borove šume. Ključni faktori u obrani grada bili su slab vjetar, koji je nosio vatru u suprotnom smjeru od kuća, te brza intervencija zračnih i zemaljskih snaga.

Jučer je na požarištu bilo oko 70 vatrogasaca i 7 protupožarnih zrakoplova. Požar je buknuo tik uz magistralu, blizu kuća, koje ni u jednom trenutku nisu bile ugrožene. Nad grad se nadvio crni dim, no vatra je brzo zaustavljena. Vatrogasci su se suočili s dodatnom opasnošću zbog detonacija minsko-eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata. Nasreću, nitko nije ozlijeđen.

Ovo je područje godinama poznato po neodržavanoj šumi, ali zahvaljujući brzoj reakciji izbjegnuta je katastrofa. Uzrok požara tek treba utvrditi.

Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik Miroslav Bilušić izvijestio je da su cijelu noć i jutro proveli na terenu, osiguravajući požarište sa 7 vozila i 23 vatrogasca. Radili su na sanaciji središnjeg dijela požara, a na rubnim dijelovima nije bilo obnavljanja vatre.