Vlasnici štede na zaštiti, a požara u industrijskim pogonima sve više

Požari u industrijskim pogonima više nisu rijetkost. Ove godine vatrogasci su u takvim objektima gasili 128 požara te imali gotovo 600 intervencija na odlagalištima otpada. Riječ je o posebno zahjevnim gašenjima. Ovisno o poslu, broju zaposlenih i veličini pogona, tvrtke moraju imati organiziranu protupožarnu zaštitu, pa čak i vlastitu vatrograsnu postrojbu. 

Početkom tjedna u Karlovcu je gorjelo skladište tvrke boja i lakova, a dan poslije u Osijeku PVC otpad u krugu tvrtke Drava International. Vatrogasci kažu, sve je više takvih požara. 

- Naravno da primjećujemo razliku, velik je broj objekata u kojima je ove godine bio požar, njih 128, i mogu reći da su takvi požari vrlo zahtjevni za vatrogasce. Ako tomu dodamo da smo imali 596 intervencija na odlagalištima otpada i spremnicima za otpad, to dovoljno govori i o težini posla, ali i problemu koji nam se javlja, kaže Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik. 

Svjesni su toga i stručnjaci za građenje i održavnje sustava za gašenje požara. Kažu da je kod industrijskih pogona najvažnije napraviti kvalitetan tehnološki projekt, osobito kada je riječ o postrojenjima sa zapaljivim tekućinama. 

- Ono što zna biti vrlo često problem, to je da i sami korisnici prostora, tj. vlasnici prostora znaju tijekom eksploatacije promijeniti i količine zapaljivih tekućina i plinova i asortimane zapaljivih tekućina i plinova. I tu se, naravno, postavljaju sasvim drugi uvjeti, nekad možda prelaze u sasvim drugu kategoriju rizika, a oni to poslije ne prijavljuju, ističe Miodrag Drakulić, diplomirani inženjer strojarstva i predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara. 

Zakon o zaštiti od požara jasno propisuje tehnička pravila kod gradnje pogona, ali ključno je njihovo održavanje.   

- Ako vam u tom slučaju ne radi stabilan sustav za gašenje, onda ćete imati sasvim sigurno veliku štetu. Dakle, ključ je održavanje. Oba zakona, i onaj o zaštiti od požara i zakon o gradnji, kažu da se objekt mora održavati do kraja svoga vijeka u onom stanju u kojem je projektiran, štoviše, propisi predviđaju da su dužni unapređivati mjere zaštite od požara, što bih rekao da gotovo nitko ne radi, govori Milan Carević, diplomirani inženjer arhitekture i član Upravnog odbora Hrvatske udruge za zaštitu od požara.

Inspekcijski nadzori zaštite na radu također pokazuju da vlasnici štede na zaštiti. 

- Europska istraživanja iz zaštite na radu pokazuju da se svakom poslodavcu koji uloži jedan euro u zaštitu na radu vraćaju tri eura. Trebamo to gledati kao preventivu i kao ulaganje u zaštitu, a ne kao trošak. Naši poslodavci to i dalje smatraju troškom i onda ima raznih propusta, naglašava Marina Borić, načelnica Sektora za zaštitu na radu pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne politike.

Kazna zbog neispravnih protupožarnih sustava za tvrtku može dosegnuti 20 tisuća eura dok odgovorna osoba plaća do dvije tisuće eura.