15:49 / 25.01.2022.

Autor: Studio 4/HRT/IMS

Pravnica Maganić: Ako se COVID potvrde uvedu kao obvezne u EU, što onda znači referendum?

Aleksandra Maganić

Aleksandra Maganić

Foto: Studio 4 / HRT

I bez pandemije imali smo probleme sa neučinkovitim hrvatskim pravosuđem, odnosno sudstvom, koje zna godinama razvlačiti procese sve dok ne odu u zastaru, a pandemija je dodatno te probleme pojačala – pretpostavka je da raste broj sudskih postupaka i predmeta. U fokusu je i mogućnost raspisivanja referenduma o COVID potvrdama koje je inicirala stranka Most, no i tu se mora proći pravna procedura.

Doc.dr.sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekla je u emisiji "Studio 4" kako je po tom pitanju bitna jedna druga perspektiva.

- Hrvatska je članica Europske unije, postoje ideje o tome da se COVID potvrde uvode kao obavezne na razini cijele EU. Ako to bude tako onda što znači referendum u tom smislu? Vrlo je nezgodno prognozirati što će se dogoditi, omikron je jedan poseban pandemijski val nakon kojeg je upitno hoće li se pojavljivati neki novi valovi i hoće li samim time otpasti potreba za raspravljanjem o takvim pitanjima, rekla je Maganić i dodaje kako je još jedan bitan aspekt onaj financijske prirode.

- Troškovi koje takav referendum uzrokuje su vrlo visoki, i pitanje je bi li se ta sredstva trebala raspodijeliti u neke druge svrhe koje su neophodne – pritom mislim na obnovu potresom ugroženih područja Zagreba, Petrinje i Banovine.

Maganić je istaknula i kako se pola aktivnog biračkog stanovništva cijepilo, te da oni vjerojatno ni ne bi bili za ukidanje COVID potvrda, te je pitanje kakav bi se rezultat ostvario.

- Veliki problem sa hrvatskim pravosuđem nastao je kada smo otišli u prvi lockdown i nakon potresa, što je dosta onemogućilo pravosuđe u obavljanju svakodnevnih zadataka. Imali smo sustave koji su donosili zakonom ili nekim drugim aktima određena pitanja, a mi smo to spustili na razinu predsjednika sudova, odnosno pojedinih sudova, koji su onda na neki način imali neke svoje mjere. Kasnije se to ujednačilo kroz prizmu predsjednika Vrhovnog suda i određene upute koje su u tom smislu donesene. Međutim, ono što posebno treba naglasiti je da bi pravosuđe moglo funkcionirati primjenom tehnologije – primjena video konferencija nije nešto što je baš ustaljeno u hrvatskoj sudskoj praksi, smatra Maganić.

U slučajevima pacijenata koji su se na redovitim bolničkim pregledima zarazili COVID-om 19, kaže kako je teško dokazati uzročno-posljedičnu vezu između zaraze i necijepljenih zdravstvenih djelatnika.

- Druga situacija bi bila da ste u okviru bolničkog sustava duže vrijeme, i da imate nekoga tko se za vas brine, a nije cijepljen. Kada bi se u takvim okvirima zarazili, ta uzročno-posljedična veza bi bila dosta problematična. Na vama je kao potencijalnom tužitelju da dokažete da je to proizašlo iz toga okvira, a s druge strane bi bolnica trebala dokazati da je poduzela sve da do toga ne dođe, objašnjava te ističe kako je pravo podložno društvenim zbivanjima.

- Kada se COVID pojavio, pojavila se i potreba da se daju odgovori na neka pitanja o kojima ranije nismo razmišljali. Na koji će se način oni rješavati, o tome će odlučivati sudska praksa, napominje.

Nedavni slučaj sa zadarskog područja, gdje je jedan građanin putem Facebooka pozivao javnost da premijera dočeka s pokvarenim jajima, Maganić komentira kao kazneni postupak koji nije u njezinoj domeni. 

- S jedne strane, imate određene slobode – pitanje je do kud one sežu i na koji način se na te slobode treba reagirati, kaže.

Nedavno donesene austrijske mjere o epidemiji, kojima pod zaštitu stavlja sve građane, kao i situacije u kojima su države poput Francuske i Italije uvele izvanredno stanje - gdje predsjednik ima pravo donositi ili gasiti sve mjere, komentira kako se radi o zemljama u kojima smo imali prilike svjedočiti sukobima policije i građana.

- Pitanje mehanizma, da li je o tome odlučivao parlament ili predsjednik države je pitanje posljedica koje su u tom društvu izazvale. Mi smo odabrali pravac koji je relativno tolerantan – u tom relativno tolerantnom društvu, ono što se čini problematičnim je trebaju li COVID potvrde postojati. Međutim, ne možemo negirati da smo dio šireg sustava - Europske Unije, i da bi svakako trebali o tome razmisliti, zaključuje Maganić.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!