08:15 / 09.04.2022.

Autor: Hina/I.B.

Pravobraniteljica: Lani ubijeno troje djece, sedmero je počinilo suicid

Protiv svih vrsta zlostavljanja

Protiv svih vrsta zlostavljanja

Foto: Kleiton Santos / PIXABAY

U prošloj godini ubijeno je troje djece, sedmero je počinilo samoubojstvo, a 63 je to pokušalo, dok je 17 djece izgubilo život u prometu, navodi pravobraniteljica za djecu u godišnjem izvješću, pozivajući se na podatke MUP-a.

Godinu 2021. obilježila su smrtna stradanja djece, upozorava u izvješću Helenca Pirnat Dragičević.

Djeca su, navela je, stradavala u prometu ili nesretnim slučajem, neka su si sama oduzela život, a posebno su potresni slučajevi u kojima su izgubila život zbog roditeljskog nemara ili nasilja u obitelji.

Pravobraniteljica pritom adresira na odgovorne.

U pojedinim slučajevima odgovornost za smrt djeteta, uz roditelje, snose i institucije, ali i društvo u cjelini, ističe te poručuje kako reakcije socijalne službe i pravosuđa, koji donose odluke o daljnjoj sudbini djeteta, moraju biti brže i učinkovitije.

Označila je nekoliko područja koja traže hitan odgovor društva, među njima su zaštita djece od nasilja i uznemiravanja, porast broja djece u institucijama, nedovoljna zaštita djece od seksualnog nasilja.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Za trećinu više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja

Ured pravobraniteljice lani je primio 30 posto više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci nego 2020., njih 269, a tom je ponašanju bilo izloženo 448 djece.

Primio je i 76 prijava kršenja dječjih prava zbog nasilja u obitelji.

"Nažalost, suočili smo se s više tragičnih slučajeva u kojima su roditelji nasiljem i nemarom prouzročili smrt svoje djece ili su namjerno počinili okrutno ubojstvo vlastite djece", piše pravobraniteljica.

Dodaje kako su ti slučajevi iznova potaknuli ozbiljno propitivanje učinkovitosti sustava zaštite djece od nasilja.

- Situacije zlostavljajućeg i zanemarujućeg ponašanja roditelja prema djeci nužno zahtijevaju žurnu intervenciju društva, ali u praksi vidimo da i društvo i stručnjaci ponekad imaju previsoku toleranciju na loša ponašanja roditelja prema djeci, ističe Pirnat Dragičević.

Kad se radi o prijavama zanemarivanja, u pozadini većine kriju se obiteljski konflikti i neriješeni partnerski odnosi, kojima se najčešće želi drugog roditelja prikazati kao nekompetentnog i zanemarujućeg.

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / Shutterstock

Zabrinjava broj slučajeva seksualnog nasilja

Hrvatska nije postigla dovoljnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, konstatira pravobraniteljica i izražava zabrinutost velikim brojem slučajeva tog nasilja, ali i činjenicom da reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuća.

Svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera, upozorila je.

Prema podacima MUP-a, lani su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi počinjena na štetu djece u odnosu na 573 u 2020. godini.

Zbog toga opetuje da se posebnim propisom uredi zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, propiše obvezna provjera prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom te kazne za one koji tu obvezu ne provode.

Upozorava da su u znatnom porastu stradanja djece u prometu - lani je 17 djece poginulo, ozlijeđeno 1254.

Traži jače preventivne aktivnosti, ali i redovito kažnjavanje vozača koji voze bez sigurnosnog pojasa, koriste mobitel, voze brzo, pod utjecajem alkohola, posebno kad prevoze djecu.

Vršnjačko nasilje

Vršnjačko nasilje

Foto: Ilustracija/Davor Puklavec / Pixsell

Raste broj djece u ustanovama

Upozorava i kako raste broj djece u ustanovama. Lani je ondje bilo 806 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, godinu prije 730.

Povezuje to s mogućim strahom djelatnika sustava da se ne ponove tragični događaji u kojima su djeca teško ili smrtno stradala u svojim obiteljima, ali i nedovoljnim brojem udomiteljskih obitelji.

Lani je iz ustanova koje se brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi posvojeno 37 djece, na kraju godine u njima je bilo još 111 djece s uvjetima za posvojenje.

Promišljajući o dobrobiti djeteta smještenog u udomiteljsku obitelj, smatra da treba razmotriti mogućnost da se posvojenje realizira u udomiteljskoj obitelji.

Pirnat Dragičević ponavlja da u Hrvatskoj petina djece živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te kako bi trebalo definirati pojam siromašnog djeteta i propisati nove (nenovčane) socijalne usluge mentorstva za djecu.

Konstatira i kako još nema izvješća o provedbi Nacionalne strategije za prava djece koja je 'istekla' 2020., a nije donesen ni novi Nacionalni plan za prava djece.

To što ne postoji, kroz dulje vrijeme, smatram izrazito zabrinjavajućim jer djeci šalje poruku da našem društvu i državi djeca nisu prioritet, zaključuje pravobraniteljica.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!