Nova metoda: Istraživanje metalnih nanočestica u otpadnom mulju

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, u suradnji s kolegama iz Slovenije, razvili su novu metodu za praćenje metalnih nanočestica u otpadnom mulju. 

Analiziran je i mulj sa zagrebačkog pročišćivača na Žitnjaku na kojemu se godišnje prikupljaju tisuće tona otpadnih voda, a nova metoda pomoći će u procjeni utjecaja nanočestica na okoliš i zdravlje ljudi.

Sve otpadne vode iz cijelog Zagreba završavaju u postrojenju na Žitnjaku. 

U prvom stupnju voda se pročišćava fizikalno i mehanički - strojevi uklanjaju veće nečistoće, a u drugom biološki, s pomoću aktivnog mulja.

Nova metoda pomoći će u procjeni utjecaja na okoliš i zdravlje

- Aktivni mulj sadrži žive mikroorganizme različitih vrsta i svojom aktivnošću onečišćenje iz otpadne vode ugradi u svoje stanice ili ga razgradi u potpunosti, a produkti su pročišćena otpadna voda i povećana masa aktivnog mulja, govori Marin Ganjto, voditelj Sektora pročišćavanja otpadnih voda, Vodovod i odvodnja.

Mulj se zatim obrađuje u postrojenju koje je zaštitni znak pročistača otpadnih voda. 

Pritom se proizvodi bioplin i smanjuje količina mulja. 

A upravo su taj mulj analizirali u Institutu Ruđer Bošković, ispitivale su se nanočestice metala.

- Neke klasične, kao cink, olovo, kadmij i bakar, koji ima u jako visokim koncentracijama, ali ne tolikom da bi, po prvim rezultatima, predstavljali značajnu opasnost za okoliš, govori Mavro Lučić, viši stručni suradnik, Institut "Ruđer Bošković".

U Zagrebu se godišnje obradi 130 milijuna kubika otpadne vode

U pročistaču se godišnje obradi 130 milijuna kubnih metara vode, a finalni proizvod je 50 tisuća tona mulja. 

Nekoć su se velike količine mulja nalazile na području pročistača, no to je prošlost.

- Kroz postupak javne nabave ugovoren je s gospodarskim subjektom ugovor, s ovlaštenim zbrinjavateljem koji ima sve potrebne dokumente i predaje firmi na daljnje gospodarenje otpadom, govori Ganjto.

- Mulj sadrži dosta organske tvari, dušika, fosfora i pogodan je kao gnojivo u poljoprivredi. Na razini EU nekih 31 posto. Također može se termički obraditi i koristiti za energiju, pojašnjava.

Na kakvoću mulja trebalo bi utjecati i uvođenje treće faze pročišćavanja otpadnih voda, koje se planira financirati europskim novcem. 

To je bio i alibi za prijevremeno raskidanje ugovora s koncesionarom pročistača, koji sada putem arbitraže od Grada Zagreba potražuje gotovo 200 milijuna eura odštete. 

Treća faza predviđena je u sklopu EU-ova "Projekta Zagreb", koji uključuje i proširenje vodovodne mreže.