10:21 / 23.02.2022.

Autor: Irena Košar/Dnevnik/IMS/I.Z./HRT/Hina

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkoga nasilja

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkoga nasilja

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkoga nasilja

Foto: - / Shutterstock

Dan je ružičastih majica. Obilježavanje je počelo u Kanadi kao znak potpore dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje jer je došao u školu u ružičastoj majici u znak potpore majci oboljeloj od karcinoma. U Hrvatskoj se dan ružičastih majica obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkoga nasilja, koje je prema riječima stručnjaka posljednjih godina u porastu.



- Svako peto dijete proživljava nasilje među vršnjacima, ono što primjećujemo zadnjih nekoliko godina da se na neki način vršnjačko spaja s nasiljem putem Interneta, pa onda u tom nekom kontekstu jer se ono više zaista ne može odvojiti možemo reći da dolazi do porasta, rekla je psihologinja, predsjednica udruge Hrabri telefon Hana Hrpka.

- Djeca dugo šute, nažalost šute i oni oko njih. Kada pitate djecu koja su žrtva nasilja, onda će šutjeti iz puno razloga, da još jednom ne bude povrijeđeno izlaskom u javnost, da ne bude još jednom izrugano, boje se osvete, poručila je soc.pedagoginja, NZJZ "dr.Andrija Štampar" Lucija Sabljić.     

Pravobraniteljica: Prevencija vršnjačkog nasilja trajna zadaća i odraslih i djece

Prevencija vršnjačkog nasilja zajednička je i trajna zadaća i odraslih i djece, poručila je danas pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u povodu Dana ružičastih majica, ističući posebnu važnost te prevencije u sustavu odgoja i obrazovanja koji obuhvaća svu djecu.

- Važno je djeci omogućiti da ih se čuje, jer djeca mogu i trebaju imati vrlo važnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja. Dan ružičastih majica upravo naglašava taj njihov aktivitet i podsjeća na njihov vrijedan doprinos prevenciji nasilja, koja je zajednički trajni zadatak i odraslih i djece, priopćila je Pirnat Dragičević.

Upozorila je da vršnjačko nasilje u praksi još nije dovoljno prepoznato niti je u dovoljnoj mjeri obuhvaćeno prevencijom, posebice kad je riječ o psihičkom i online nasilju, pa čak i kada djeca prijave nasilje odraslima, nerijetko ne dobivaju odgovarajuću zaštitu ni razumijevanje.

Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti dugotrajne i teške, a u nekim slučajevima mogu izazivati psihičke i fizičke tegobe i u odrasloj dobi, rekla je, naglasivši i važnost upoznavanja djece sa svim oblicima nasilja te njihova osnaživanja da nasilje prijave odrasloj osobi u koju imaju povjerenje.

S počiniteljima vršnjačkog nasilja raditi na razvijanju empatije

Pravobraniteljica je ustvrdila i da su odrasli dužni dijete zaštititi od nasilja te mu pružiti potrebnu podršku i pomoć, a s počiniteljima nasilja raditi na razvijanju empatije, preuzimanju odgovornosti i učenju učinkovitijih obrazaca ponašanja.

- Iako prevencija nasilja treba biti prioritetna zadaća cijeloga društva i svih državnih sustava koji se bave djecom, posebice je važna u sustavu odgoja i obrazovanja koji obuhvaća svu djecu, napomenula je Pirnat Dragičević.

Navela je i da škole trebaju omogućiti sigurno ozračje za svu djecu, s jasnim stavom prema nasilju kao neprihvatljivoj pojavi za koju će uvijek uslijediti očekivane posljedice, a nužno je i izgrađivati suradničke i podržavajuće odnose među učenicima i djelatnicima škole.

Preventivne strategije i programi kao dio školskih kurikuluma

Istaknula je da preventivne strategije i programi, koji uključuju učenike, nastavnike i roditelje, moraju biti dio školskih kurikuluma, znanstveno utemeljeni te s očekivanim pozitivnim ishodima za djecu.

Dodala je da je nastavnike pritom potrebno osnažiti, školama osigurati stručnu službu ekipiranu različitim stručnjacima, a važna je i suradnja s drugim institucijama.

Škole moraju biti svjesne svoje odgojne uloge i biti uključene u živote svojih učenika i izvan škole, a stoga se, kazala je pravobraniteljica, djelatnici škole moraju baviti i nasiljem među učenicima koje se odvija na Internetu i društvenim mrežama.

Kao iznimno važnim navodi i način reagiranja djelatnika škole nakon pojave vršnjačkoga nasilja, pri čemu ističe da su škole dužne poštovati protokole, ali pritom moraju voditi računa o najboljem interesu svakog djeteta.

- Ne smiju zanemariti glas djeteta koje je doživjelo nasilje, a ono koje je počinilo nasilje trebaju usmjeriti preuzimanju i razvijanju odgovornosti, poručila je Pirnat Dragičević. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!