Pravosuđe pod povećalom; Grmoja traži odgovornost, HDZ ističe napredak

Saborski Odbor za Ustav utvrdio je konačnu listu kandidata za troje novih sudaca Ustavnog suda, dok je nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić na Odboru za pravosuđe predstavila izvješće o stanju sudbene vlasti. U fokusu su bili veliki broj neriješenih predmeta, dugotrajni sudski postupci i nisko povjerenje građana u pravosuđe.

O tome su u emisiji Otvoreno razgovarali Nikola Mažar, HDZ; Tonči Restović, SDP; Nikola Grmoja, Most; Ivica Kukavica, DP.

Nikola Grmoja rekao je da ne možemo biti zadovoljni stanjem u pravosuđu, procesi traju predugo što i sami građani vide.

Naveo je za primjer suđenje bivšem ministru Božidaru Kalmeti koje je trajalo 14 godina.

- U tom je vremenu Kalmeta drmao i zadarskimi nacionalnim HDZ-om i nakon 14 godina šaljemo poruku da je ono što je Kalmeta radio nedopustio. 

Posebno se osvrnuo na nedavnu tragediju u Drnišu, ocijenivši da je riječ o slučaju koji je razotkrio ozbiljne propuste u radu pravosuđa.

Podsjetio je da su, prema njegovim riječima, i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i Vlada priznali kako je bilo propusta na Županijskom sudu u Šibeniku.

- Dvije sutkinje tijekom duljeg razdoblja nisu ni otvorile predmet protiv počinitelja. Pitanje je bi li se ta tragedija dogodila da su institucije, od Državnog odvjetništva do sudova, odradile svoj posao kako treba. Možda bi Luka danas bio živ, rekao je.

Istaknuo je kako je upravo zbog takvih slučajeva inicirao sjednicu Odbora za pravosuđe te izrazio zadovoljstvo što su raspravu podržali i oporba i vladajući.

Volio bih da se o tome raspravlja i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, poručio je.

"Ljudi vide kako prolaze moćnici"

Pozvao se i na posljednje izvješće Europske komisije o stanju pravosuđa, ustvrdivši da se Hrvatska nalazi pri samom dnu među državama članicama Europske unije.

- Prema tom izvješću od Hrvatske je lošija samo Bugarska. Ono što građani najviše zamjeraju jest utjecaj izvršne vlasti na pravosuđe, rekao je.

Odbacio je tvrdnje da je loša percepcija pravosuđa posljedica kritika koje dolaze iz oporbe.

Nije problem u tome što oporba govori. Ljudi vide što se događa. Vide kako pred hrvatskim sudovima prolaze moćnici i političari, dok mali ljudi često ne mogu doći do pravde. To je ono što treba mijenjati, naglasio je.

Zaključio je kako su potrebne duboke promjene u pravosudnom sustavu.

- Bit ću vrlo strog u svojim ocjenama. Možda će nekome zvučati pregrubo, ali hrvatsko pravosuđe treba iz temelja reformirati i graditi iznova. To je jedini put, poručio je Grmoja.

Nikola Mažar ocijenio je da se percepcija građana o pravosuđu mijenja sporije od stvarnih promjena koje se događaju u sustavu, bilo kroz zakonske reforme, bilo kroz konkretne rezultate na terenu.

Istaknuo je kako podaci pokazuju pozitivan trend u radu sudova.

- Danas smo čuli da su svi sudovi u Republici Hrvatskoj riješili više predmeta nego što su ih zaprimili. Trenutačno imamo oko 382 tisuće neriješenih predmeta, a pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju bilo ih je oko 1,6 milijuna. To pokazuje da broj predmeta značajno pada, rekao je.

Dodao je kako rezultati dolaze zahvaljujući nizu mjera koje se posljednjih godina provode u pravosuđu.

Spremni smo kroz izmjene zakonodavnog okvira, ubrzavanje postupaka, povećanje plaća i poboljšanje materijalnih uvjeta nastaviti podizati učinkovitost sustava. Već sada se vide određeni rezultati, naglasio je.

Međunarodne institucije prepoznaju napredak

Mažar smatra da je važno promatrati i ocjene međunarodnih organizacija koje analiziraju stanje u svim državama članicama Europske unije.

- Izvješća Europske komisije, GRECO-a i OECD-a prepoznaju napredak Hrvatske, osobito u borbi protiv korupcije, provedbi antikorupcijskih mjera i unapređenju pravosuđa. To nisu političke procjene, nego zaključci stručnjaka koji analiziraju stanje u svim državama Europske unije, rekao je.

Govoreći o dugotrajnosti pojedinih sudskih postupaka i kažnjavanju koruptivnih djela, istaknuo je da je ključno da sve institucije u sustavu rade svoj posao.

Podsjetio je na nedavnu tematsku sjednicu saborskog Odbora za pravosuđe, održanu nakon napada na policijsku službenicu, na kojoj su sudjelovali predstavnici policije, pravosuđa i izvršne vlasti.

- Ako policija kvalitetno odradi svoj posao, a pravdu nakon toga čekamo predugo ili više od 80 posto kazni završava uvjetnim osudama, jasno je da to utječe na percepciju građana. O tim pitanjima treba otvoreno razgovarati, a pritom nitko ne dovodi u pitanje neovisnost sudbene vlasti, poručio je.

"Sudbena vlast ne smije biti izolirana"

Posebno je izdvojio nastup nove predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić pred saborskim Odborom za pravosuđe.

- Dojmila me njezina poruka da sudbena vlast mora biti samostalna i neovisna, ali da ne smije biti izolirana. Mislim da je time poslala važan signal, rekao je.

Kao potvrdu takvog pristupa naveo je činjenicu da je Matić, nakon što je prisegnula u Hrvatskom saboru, već prvoga radnog dana obišla sudove u Šibeniku i Zadru.

- Time je pokazala da se želi baviti funkcioniranjem sustava, nadzorom rada sudova i unapređenjem pravosuđa. Vjerujem da će, ako svatko odradi svoj dio posla, od sudova i Državnog odvjetništva do Hrvatskog sabora, percepcija građana postupno postati bliža onome što međunarodne organizacije već danas vide, a to je napredak hrvatskog pravosuđa, zaključio je Mažar.

Tonči Restović poručio je kako nema razloga za zadovoljstvo stanjem u hrvatskom pravosuđu, no istaknuo je da je rasprava na saborskom Odboru za pravosuđe ipak donijela jedan pozitivan dojam.

Prema njegovim riječima, nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić pokazala je da dobro poznaje stanje u sustavu i da ima jasnu predodžbu o tome kako unaprijediti funkcioniranje pravosuđa.

- Ono što je danas bilo pozitivno jest dojam koji je ostavila predsjednica Vrhovnog suda. Pokazala je da potpuno vlada materijom i da zna što bi trebalo napraviti kako bi se stanje u hrvatskom pravosuđu poboljšalo, rekao je Restović.

"Vrhovni sud 14 mjeseci bio je bez čelne osobe"

Istodobno je kritizirao činjenicu da je Vrhovni sud više od godinu dana bio bez predsjednika.

- Četrnaest mjeseci bili smo bez čelne osobe Vrhovnog suda, isključivo voljom, odnosno nevoljom vladajuće većine. Tek sada, kada imamo predsjednicu i čelnu osobu tog tijela, vidi se koliko je ona zapravo nedostajala sustavu, ustvrdio je.

Osvrnuo se i na rezultate istraživanja koji pokazuju da građani imaju nisko povjerenje u pravosuđe, pri čemu se kao jedan od glavnih razloga navodi percepcija prevelikog utjecaja izvršne vlasti na sudbenu vlast.

- Kada se analiziraju podaci, građani najviše zamjeraju upravo to što smatraju da izvršna vlast ima prevelik utjecaj na pravosuđe. Tko god sumnja da takva percepcija postoji, neka pogleda tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe održanu prije nekoliko dana i odnos ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića prema sudbenoj vlasti. Po meni je takav pristup potpuno neprihvatljiv, rekao je.

SDP traži raspravu u Saboru

Restović je podsjetio da je na sjednici Odbora za pravosuđe predložio zaključak kojim bi se predsjednika Hrvatskog sabora obvezalo da izvješće o radu sudbene vlasti bude raspravljeno i na plenarnoj sjednici.

- U ime SDP-a predložio sam zaključak da se izvješće uputi na raspravu svim zastupnicima u Hrvatskom saboru. Međutim, vladajuća većina nije podržala taj prijedlog, rekao je.

Ustvrdio je da se time nastavlja praksa iz prethodnih godina, kada se o izvješćima važnima za stanje pravosuđa nije raspravljalo pred svim zastupnicima.

- Očito ćemo ponovno biti u situaciji da SDP sa svojim partnerima mora skupljati potpise kako bi predsjednika Sabora nagovorio da na dnevni red stavi raspravu o nečemu što je zakonska obveza i što bi trebalo biti normalno u svakom demokratskom društvu, rekao je.

Zaključio je kako se bez promjene odnosa izvršne i zakonodavne vlasti prema pravosuđu teško mogu očekivati ozbiljniji pomaci.

Dok se to ne promijeni, uzalud ćemo govoriti o brojkama. Možemo ostvarivati manje pomake, ali suštinski napredak nećemo postići, poručio je Restović.

Ivica Kukavica ocijenio je da je pravosuđe jedna od najvažnijih institucija u društvu te upozorio kako treba biti oprezan s tvrdnjama o političkom utjecaju na sudbenu vlast.

- Osobno ne volim kada se govori da političari imaju utjecaj na pravosuđe jer se na taj način, bez jasnih dokaza, narušava dignitet sudbene vlasti. Mislim da bismo se od takvih tvrdnji trebali suzdržati, rekao je.

Istaknuo je da problemi u pravosuđu postoje i da ih ne treba ignorirati, pri čemu je posebno izdvojio pitanje procesuiranja ratnih zločina iz Domovinskog rata, o kojem Domovinski pokret često upozorava.

- Više smo puta ukazivali na probleme u procesuiranju ratnih zločina iz Domovinskog rata. To je tema o kojoj kontinuirano govorimo, a nedavno su i naši zastupnici održali konferenciju za novinare upravo o tom pitanju, podsjetio je.

"Pitanje je zašto se izriču blaže kazne"

Govoreći o kaznenoj politici, Kukavica je naglasio da zakonodavni okvir i propisani raspon kazni postoje, no da se često postavlja pitanje zašto sudovi izriču blaže sankcije.

- Zakonodavni okvir postoji i propisuje raspon kazni. Zašto suci često dosuđuju blaže kazne, pitanje je prije svega za njih, rekao je.Osvrnuo se i na nedavni slučaj iz Dvora, ocijenivši da je upravo taj događaj potaknuo dodatna promišljanja o potrebi strožeg kažnjavanja u pojedinim predmetima.

- Mislim da je taj slučaj prelomio nešto i u svijesti sudaca i u svijesti svih nas. U specifičnim i graničnim slučajevima potrebno je izricati znatno strože kazne jer je važno poslati jasnu poruku da se takva ponašanja neće tolerirati, istaknuo je.

Dodao je kako blaga kaznena politika može potaknuti nove prekršitelje i stvoriti dojam nekažnjivosti.

"Napredak postoji, ali prostora za poboljšanja ima"

Kukavica je naglasio da pravosuđe treba promatrati kao jedan od stupova društva te da političari moraju pružati potporu njegovu radu.

- Pravosuđe je stup našega društva i vrlo je važno da ga kao političari podržimo. Istodobno, moramo otvoreno govoriti o problemima i tražiti rješenja, rekao je.

Zaključio je kako su u posljednjim godinama vidljivi određeni pomaci, među ostalim i kroz smanjenje broja neriješenih predmeta, ali da još uvijek postoji prostor za dodatna poboljšanja.

Bez obzira na napredak koji je ostvaren i broj predmeta koji su riješeni, sasvim je sigurno da postoji prostor za daljnji razvoj i unapređenje sustava, poručio je Kukavica.

"Nećemo dopustiti da se odgovornost za tragediju svede samo na izmjene zakona"

Grmoja je poručio je da Most podržava uvođenje kazne doživotnog zatvora za najteža kaznena djela, ističući da je taj prijedlog javno iznio odmah nakon tragedije u Drnišu.

- Već prvoga dana nakon tragedije rekao sam da kazne moraju biti znatno strože i zatražio sam uvođenje doživotnog zatvora. Vlada je taj prijedlog prihvatila i s tim nemamo nikakav problem. Kada prijedlog zakona bude predstavljen u cijelosti, detaljno ćemo ga analizirati, ali što se tiče doživotnog zatvora, smatramo da ga je nužno uvesti, rekao je Grmoja.

Istodobno je upozorio da se odgovornost za slučaj iz Drniša ne smije svesti samo na izmjene zakonodavnog okvira.

- Nećemo dopustiti da se Vlada sakrije iza izmjena zakona i na taj način prikrije vlastitu odgovornost. Postoji odgovornost ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana, u najmanju ruku moralna. U svakoj normalnoj zemlji nakon ovakve tragedije ministar bi podnio ostavku. Postoji odgovornost Državnog odvjetništva i sudbene vlasti, ustvrdio je.

"Građani više ne vjeruju institucijama"

Osvrnuo se i na tvrdnje da Hrvatska bilježi napredak u borbi protiv korupcije, ocijenivši da građani takvu sliku ne vide u svakodnevnom životu.

- Neugodno mi je slušati priče o uspješnoj borbi protiv korupcije. Gotovo svakodnevno svjedočimo novim aferama i slučajevima zlouporaba. Ljudi više ne vjeruju institucijama, a mnogi više ne vjeruju ni da u politici postoje pošteni ljudi, rekao je.

Dodao je kako političari koji žele vjerodostojno govoriti o borbi protiv korupcije moraju biti spremni podnijeti posebnu razinu javne provjere.

- Ako želite voditi borbu protiv korupcije, morate biti potpuno čisti i svjesni da će svaki vaš potez biti pod povećalom javnosti, poručio je.

Kritike na račun predsjednice Vrhovnog suda

Grmoja je kritizirao i novu predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić, osporavajući tvrdnje da je na sjednici Odbora za pravosuđe ostavila iznimno pozitivan dojam.

Podsjetio je na medijske napise o njezinoj komunikaciji s bivšim suprugom te sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem prije kandidature za predsjednicu Vrhovnog suda.

- Pitao sam je kako takvi sastanci utječu na percepciju neovisnosti pravosuđa. Njezin odgovor nije me uvjerio da je svjesna koliko je povjerenje javnosti u pravosuđe važno, rekao je.

Također je ustvrdio da predsjednica Vrhovnog suda ima određene ovlasti u stegovnim postupcima protiv sudaca te da je tijekom rasprave ostao dojam kako ih nije dovoljno jasno obrazložila.

"Odgovornost snose i HDZ i SDP"

Govoreći o stanju u pravosuđu, Grmoja je najveću odgovornost pripisao HDZ-u kao stranci koja je najduže na vlasti.

- Za stanje u hrvatskom pravosuđu najodgovorniji je HDZ i Andrej Plenković jer najduže upravljaju državom. Međutim, odgovornost snose i druge političke opcije koje sudjeluju u radu institucija koje odlučuju o izboru i napredovanju sudaca, rekao je.

Kritizirao je i predsjednika Republike Zorana Milanovića zbog, kako je rekao, izostanka reakcije na aktualne probleme u pravosuđu.

Imamo tragediju u Drnišu i ozbiljna pitanja o funkcioniranju pravosuđa, a o tome se premalo govori. Smatram da svi koji imaju političku odgovornost trebaju jasno zauzeti stav o tim problemima, poručio je Grmoja.

Mažar je stao u obranu predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić, ocijenivši da je tijekom rasprave na saborskom Odboru za pravosuđe jasno odgovorila na pitanja o svojim kontaktima s državnim vrhom prije izbora na novu dužnost.

- Predsjednica Vrhovnog suda objasnila je i razgovor s predsjednikom Republike i razgovor s predsjednikom Vlade. Moramo biti svjesni da se u brojnim državama Europske unije predsjednici vrhovnih i ustavnih sudova biraju na sličan način, a ponegdje je politički utjecaj u tim postupcima i izraženiji nego u Hrvatskoj. Postoje određeni standardi i praksa koje treba promatrati u širem europskom kontekstu, rekao je Mažar.

Ocijenio je da se u hrvatskoj politici često stvara nepotrebna drama oko imenovanja na važne pravosudne funkcije.

- Nažalost, takve smo situacije više puta gledali u Hrvatskom saboru. Dovoljno se prisjetiti rasprava koje su pratile izbor glavnog državnog odvjetnika, rekao je.

"Nema nedodirljivih"

Govoreći o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Mažar je ustvrdio da aktualni rezultati pokazuju kako institucije djeluju neovisno o političkoj pripadnosti ili funkciji pojedinaca.

- Jedva čekam godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva jer danas vidimo da nema nedodirljivih. Nema imena i prezimena, nema funkcije ni stranke koja nekoga štiti od postupanja institucija, rekao je.

Dodao je kako se često događa da se istrage i kazneni postupci unaprijed proglašavaju politički motiviranima.

- Kada su predmet istrage politički protivnici, odmah se govori o političkom progonu. Međutim, u pojedinim slučajevima kasnije se pokaže da su institucije postupale na temelju činjenica i dokaza, istaknuo je.

Pozvao se na izvješća Europske komisije

Odbacio je tvrdnje da je tijekom rasprave stanje u pravosuđu prikazivao idealnim.

- Nikada nisam rekao da je stanje savršeno niti da smo u potpunosti zadovoljni. Da jesmo, ne bismo kontinuirano mijenjali zakone i provodili reforme. Jasno je da prostora za napredak ima, rekao je.

Istaknuo je kako se u raspravama često selektivno koriste podaci iz međunarodnih izvješća.

- Kolega Grmoja pozvao se na izvješće Europske komisije kada je govorio o usporedbi Hrvatske i Bugarske. Međutim, treba pogledati i druge pokazatelje iz istog izvješća, primjerice stopu rješavanja sudskih predmeta, gdje Hrvatska ostvaruje znatno bolje rezultate nego što se često želi prikazati u javnosti, rekao je.

Zaključio je kako se stanje u pravosuđu mora promatrati objektivno, uz uvažavanje i problema i napretka koji je ostvaren.

Potrebno je razlikovati profesionalan rad institucija od njihove politizacije. Kritike su legitimne, ali jednako tako treba priznati i rezultate kada oni postoje, poručio je Mažar.

"Neka institucije odrade svoj posao"

Grmoja je ustvrdio jda institucije moraju pokazati jednaku odlučnost prema svim osobama protiv kojih postoje osnovane sumnje na nezakonitosti, neovisno o njihovu političkom ili gospodarskom utjecaju.

Podsjetio je da je osobno podnio kaznenu prijavu protiv poduzetnika Pavla Vujnovca te izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je, prema njegovu mišljenju, na tu prijavu reagiralo Državno odvjetništvo.

- Pred hrvatskom javnošću podnio sam dokumentiranu kaznenu prijavu protiv osobe za koju smatram da ima golem utjecaj u Hrvatskoj. Očekujem da institucije postupe po toj prijavi jednako kao što bi postupale prema bilo kojem drugom građaninu, rekao je Grmoja.

Ustvrdio je da glavni državni odvjetnik Ivan Turudić do sada nije pokazao spremnost da predmet procesuira.

- Smatram da nema dovoljno odlučnosti da se po toj prijavi postupi. Upravo zato stalno naglašavam da građani moraju imati osjećaj da su svi jednaki pred zakonom, bez obzira na moć, novac ili političke veze, rekao je.

Grmoja je pritom imenovao Pavla Vujnovca kao osobu na koju se njegova prijava odnosi te poručio da očekuje konkretno postupanje nadležnih institucija.

- Neka institucije odrade svoj posao i pokažu da u Hrvatskoj nema nedodirljivih, zaključio je.

"Korupciju treba osuđivati bez obzira na političku pripadnost"

Kukavica je poručio da se protiv korupcije treba boriti dosljedno i bez političke selektivnosti, upozorivši da nije dobro koruptivne afere vezati isključivo uz jednu političku opciju.

- Svi osuđujemo korupciju, ali nije dobro kada se korupcija stalno povezuje samo s jednom političkom strankom ili isključivo s vladajućima. To jednostavno nije točno, rekao je.

Istaknuo je da se s optužbama i istragama suočavaju političari različitih stranaka i političkih opcija.

- Vidimo i na lokalnoj razini, primjerice u Zagrebu, da se o mogućim nepravilnostima govori i kada je riječ o drugim političkim strankama. Korupcija nije problem jedne političke opcije, nego društveni problem protiv kojeg se treba boriti bez dvostrukih kriterija, ustvrdio je.

"Na Domovinski pokret ne vežu se korupcijske afere"

Kukavica je pritom posebno istaknuo djelovanje Domovinskog pokreta u izvršnoj vlasti.

- Ponosan sam na činjenicu da Domovinski pokret više od dvije godine sudjeluje u izvršnoj vlasti, ima ministre i državne tajnike, a da se uz našu stranku ne vežu korupcijske afere, koruptivna djela ili druge nečasne radnje, rekao je.

Dodao je kako upravo takav primjer pokazuje da je moguće sudjelovati u vlasti bez tereta korupcijskih optužbi.

To smatram važnim pokazateljem političke odgovornosti i standarda koje želimo zadržati i ubuduće, poručio je Kukavica.

"Tragedija u Drnišu otvorila je pitanje političke i moralne odgovornosti"

Restović je ustvrdio je da se u Hrvatskoj premalo govori o političkoj i moralnoj odgovornosti nositelja vlasti, a previše o pojedinačnim slučajevima nakon što problemi već eskaliraju.

Podsjetio je da je tijekom mandata Vlade Andreja Plenkovića velik broj ministara napustio dužnost zbog različitih afera i kontroverzi.

- O odgovornosti, ne samo političkoj i moralnoj nego i kaznenoj, mnogo je toga već rečeno. Tijekom mandata ove Vlade dužnost je napustio velik broj ministara iz različitih razloga, rekao je Restović.

Ustvrdio je kako se u hrvatskoj politici često kažnjava pojedinac, dok se problemi u sustavu ne rješavaju.

- Stječe se dojam da se ne uklanjaju uzroci problema, nego samo pojedinci, dok se iste pogreške i obrasci ponašanja nastavljaju ponavljati, ocijenio je.

"Ministar je trebao podnijeti ostavku"

Govoreći o tragediji u Drnišu i propustima koje su nakon toga priznale nadležne institucije, Restović je rekao da ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan snosi političku i moralnu odgovornost.

- To sam rekao i ministru. Smatram da je nakon takve tragedije bilo potpuno neprihvatljivo da ostane na dužnosti bez preuzimanja odgovornosti. Trebao je podnijeti ostavku iz moralnih razloga, rekao je.

Prema njegovu mišljenju, upravo bi takav potez poslao važnu poruku javnosti o standardima odgovornosti u politici.

Time bi pokazao da odgovornost nije samo riječ koju političari koriste u javnim nastupima, nego načelo po kojem djeluju. Ako gradimo društvo bez odgovornosti, teško možemo očekivati bolju budućnost, bez obzira na to tko je na vlasti, poručio je.

Usporedba sa Slovenijom

Restović je pritom podsjetio na primjere iz drugih europskih zemalja, navodeći Sloveniju kao primjer političke kulture u kojoj se odgovornost drugačije shvaća.

- Nakon jednog sličnog događaja u Sloveniji ostavke su podnijela trojica ministara. Kod nas se takve stvari gotovo nikada ne događaju, rekao je.

Kritizirao je i ministrovu izjavu da je ostanak na dužnosti pokazatelj hrabrosti.

- Takvo obrazloženje smatram potpuno pogrešnim. Po meni, upravo bi preuzimanje odgovornosti i podnošenje ostavke bio čin političke hrabrosti, zaključio je Restović.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: