Matić: Nastavljen pad broja neriješenih sudskih predmeta

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić predstavila je pred saborskim Odborom za pravosuđe Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. te istaknula da je tijekom prošle godine nastavljen pad broja neriješenih sudskih predmeta.

Prema podacima iz izvješća o stanju sudbene vlasti, na sudove je prošle godine pristiglo oko 1,14 milijuna predmeta, što je približno 11 posto manje nego godinu ranije. Istodobno je broj neriješenih predmeta smanjen oko 10 posto, na nešto više od 423 tisuće.

- Svi su sudovi tijekom 2025. riješili više predmeta negoli što su zaprimili u rad, izvijestila je Mirta Matić.

"Posvetit ću se analizi uzroka dugotrajnosti postupaka"

Matić je istaknula i da je lani dodatno smanjen broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima, ali je ocijenila da je potrebno dodatno ubrzati njihovo rješavanje kako bi se smanjila dugotrajnost sudskih postupaka.

Posebno je izdvojila trgovačke sudove, koji su nastavili skraćivati vrijeme potrebno za donošenje odluka, što je ocijenila rezultatom višegodišnjeg sustavnog nadzora i organizacijskih mjera.

Govoreći o radu Vrhovnog suda, podsjetila je da je lani uveden sustav javne objave sudskih odluka uz automatsku anonimizaciju, čime je povećana transparentnost rada sudova i dostupnost sudske prakse.

U osvrtu na kaznene postupke, Matić je ocijenila da oni i dalje traju predugo te značajno utječu na percepciju pravosuđa u javnosti. Najavila je da će se posvetiti analizi uzroka dugotrajnosti postupaka, pri čemu je upozorila na probleme u organizaciji rada pojedinih prvostupanjskih sudova i potrebu bolje koncentracije procesnih radnji.

Grmoja spočitnuo Matić: Išli ste premijeru uoči kandidature za predsjednicu Vrhovnog suda

U osvrtu na kaznene postupke, Matić je ocijenila da oni i dalje traju predugo te značajno utječu na percepciju pravosuđa u javnosti.

Najavila je da će se posvetiti analizi uzroka dugotrajnosti postupaka, pri čemu je upozorila na probleme u organizaciji rada pojedinih prvostupanjskih sudova i potrebu bolje koncentracije procesnih radnji.

Istaknula je i nepovoljnu dobnu strukturu sudaca, navodeći da je gotovo trećina sudaca u dobi između 60 i 70 godina, dok je broj mlađih sudaca i dalje malen.

- Koliko prema vama kvaliteta trgovačkog sudovanja utječe na gospodarski razvoj Hrvatske i gdje vidite prostor za daljnje iskorake, upitao je Ante Babić iz Kluba zastupnika HDZ-a.

- Mislim da treba još skraćivati postupke posebno zbog investicija, mislim na drugostupanjske sudove, ali ti rokovi bi trebali biti predvidivi i na prvostupanjskim sudovima, odgovorila je Matić.

- Jeste li svjesni u biti kako je vaš odlazak premijeru Plenkoviću uoči službene kandidature utjecao na percepciju neovisnosti pravosuđa jer on nije faktor u vašem imenovanju, odlučuje Hrvatski sabor, upitao je predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja (Most). 

- Ja sam išla kad nisam bila predsjednica Vrhovnog suda, ja sam sada imenovana, tako da vam ne mogu davati obrazlaganje na tu temu, odgovorila je Matić.

Rasprava o stanju u pravosuđu nastavljena je i nakon izlaganja predsjednice Vrhovnog suda, a dio zastupnika prethodno je iznosio kritike na račun funkcioniranja pravosudnog sustava i učinkovitosti sudova.