Praznik rada uz grah i druženje na otvorenom

Praznik rada, 1. svibnja, međunarodni dan posvećen radnicima i njihovim pravima, proslavio se diljem Hrvatske, uglavnom u organizaciji gradova i općina, a na pojedinim proslavama, poput one u zagrebačkom Maksimiru, građanima su se pridružili i predstavnicima sindikata.

Povijest praznika rada počinje potkraj 19. stoljeća, kada su radnici radili i po 12 do 16 sati dnevno, često u opasnim uvjetima i bez osnovne zaštite.

Ključni događaj bio je štrajk radnika u Chicagu 1886., kada su tisuće ljudi tražile osmosatno radno vrijeme. Toga dana u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je oružano intervenirala i ubila šest, a ranila oko 50 radnika.

U znak sjećanja na te događaje 1. svibnja proglašen je Međunarodnim praznikom rada koji se danas obilježava diljem svijeta kao dan solidarnosti i radničkih prava.

U Hrvatskoj se taj praznik počeo slaviti 1890. godine, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".

U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, izglasanom u Hrvatskom saboru u travnju 1996., službeni naziv toga praznika bio je Blagdan rada. Tako je ostalo do 2. studenoga 2001., kada je izmjenama i dopunama toga zakona službeni naziv postao Praznik rada.

Glazbeni dio programa će početi na samom ulazu u park gdje će Zagrebački orkestar ZET-a krenuti svirati i povorkom proći alejom do velike pozornice.

Prvi će na velikoj pozornici nastupiti Oridano Gypsy Jazz Trio, nakon toga Šlageristi i Zagrebački orkestar ZET-a, a potom će uslijediti koncert grupe Pavel. Središnji dio programa bit će nastup Vesne Pisarović, a nastavit će se koncertom grupe Silente.

Paralelno, na maloj pozornici održavat će se kreativne radionice i plesni nastupi za djecu u organizaciji zagrebačkih centara za kulturu. Kod male pozornice posjetitelji će moći sudjelovati i u besplatnom kvizu općeg znanja.

Prvosvibanjski program u parku Maksimiru organizira Grad Zagreb u suradnji s gradskim ustanovama Priroda Grada Zagreba, Dobri dom i Centar za kulturu Maksimir.

Iz Grada su zamolili građane da se zadržavaju u južnom dijelu parka Maksimir - oko Velike pozornice i na otvorenim livadnim površinama. Zbog posljedica olujnog nevremena koje je krajem ožujka pogodilo Zagreb, boravak u sjevernom dijelu parka predstavlja povećan sigurnosni rizik budući da još uvijek ima velik broj izvaljenih, prelomljenih i nagnuta stabala te oštećenih i odlomljenih grana.