Praznik rada, 1. svibnja, međunarodni dan posvećen radnicima i njihovim pravima, u petak će se proslaviti diljem Hrvatske, uglavnom u organizaciji gradova i općina, a na pojedinim proslavama, poput one u zagrebačkom Maksimiru, građanima će se pridružiti i predstavnici sindikata.
Povijest praznika rada počinje krajem 19. stoljeća, kada su radnici radili i po 12 do 16 sati dnevno, često u opasnim uvjetima i bez osnovne zaštite.
Ključni događaj bio je štrajk radnika u Chicagu 1886., kada su tisuće ljudi tražile osmosatno radno vrijeme. Toga dana u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je oružano intervenirala i ubila šest, a ranila oko 50 radnika.
U znak sjećanja na te događaje, 1. svibnja proglašen je Međunarodnim praznikom rada koji se danas obilježava diljem svijeta kao dan solidarnosti i radničkih prava.
U Hrvatskoj se taj praznik počeo slaviti 1890. godine, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".
U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, izglasovanom u Hrvatskom saboru u travnju 1996. godine, službeni naziv toga praznika bio je Blagdan rada. Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama toga zakona službeni naziv postao Praznik rada.
Praznik rada i ove će se godine obilježiti diljem Hrvatske uz glazbeni i zabavni program i tradicionalnu podjelu prvomajskog graha, odnosno fažola. U Zagrebu će se obilježiti u parku Maksimir, u Rijeci na Preluku, u Splitu na Marjanu, a u Osijeku na lijevoj obali Drave.