Antiinflacijski paket: HUP i sindikati upozoravaju na njegove manjkavosti

Inflacija u Hrvatskoj u travnju je dosegnula 5,8 posto, zbog čega je Vlada predstavila novi antiinflacijski paket mjera kojim želi usporiti rast cijena i smanjiti pritisak na građane i gospodarstvo. O tome koliko su mjere realne, mogu li doista zaustaviti rast cijena i kakav će biti njihov učinak na standard građana, analiziralo se u emisiji U mreži Prvog.

Gosti emisije U mreži Prvog bili su: državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, predsjednik SSSH Mladen Novosel te glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Vidiš: Inflacija bi uz Vladin paket do 2027. trebala pasti na 2,7 posto

Ivan Vidiš komentirao je Vladin antiinflacijski paket poručivši da je sazrelo vrijeme za donošenje takvih mjera te da je paket pripreman u suradnji nekoliko resora.

- Na njemu su radile kolege iz više resora već neko vrijeme, tako da je on prilično dobro odmjeren i kalibriran. Mislim da je na neki način i dobro raspoređen, tako da nikome neće stvoriti neki strukturni problem, rekao je Vidiš.

Istaknuo je kako projekcije predviđaju godišnju inflaciju od oko 4,6 posto, dok se uz mjere iz paketa očekuje njezino spuštanje ispod tri posto do 2027. godine.

- Očekujemo da bi se i uz pomoć ovog antiinflacijskog paketa ona spustila ispod 3 posto, na nekih projiciranih 2,7 posto u 2027. godini, kazao je.

Govoreći o sadržaju paketa, Vidiš je naveo da se temelji na četiri ključne komponente. Prva se odnosi na zadržavanje postojećih cijena energenata, druga na proračunsku disciplinu i smanjenje javne potrošnje, pri čemu je, kako kaže, ostvarena ušteda od oko 1,3 milijarde eura.

Treći element paketa odnosi se na zadržavanje administrativnih cijena, naknada i pristojbi do početka 2027. godine, kao i očuvanje socijalnih naknada i plaća kako ne bi dodatno pridonosile inflatornim pritiscima.

Kao četvrtu komponentu izdvojio je porezne izmjene koje uključuju mjere vezane uz prekomjerne profitne marže, paušalno oporezivanje obrta u turizmu te ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike.

Vidiš je upozorio i na širi geopolitički kontekst koji utječe na rast cijena, posebno kada je riječ o energentima.

- Imamo vrlo snažnu geopolitičku napetost i situaciju u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi velika količina svjetskog dotoka energenata. To i dalje snažno stišće cijene, rekao je.

Dodao je kako inflaciji pridonosi i snažan rast domaće gospodarske aktivnosti i potrošnje.

- To zajedno stvara jedan kumulativni efekt koji na neki način sada treba malo kalibrirati, zaključio je.

Weber: Ne treba penalizirati tvrtke koje su ulagale u modernizaciju i digitalizaciju

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber komentirala je najavljeni porez na ekstraprofit upozorivši da poduzetnici nisu zadovoljni oporezivanjem profitabilnosti jer bi mjera mogla zahvatiti i kompanije koje su bolje rezultate ostvarile zahvaljujući većoj efikasnosti i ulaganjima.

Prema njezinim riječima, porez bi se odnosio na srednje i velike kompanije, odnosno na nešto manje od dvije tisuće poslovnih subjekata. Mjera bi se primjenjivala na profitnu maržu, odnosno dobit prije oporezivanja, pri čemu bi se gledao prosjek rezultata iz 2023., 2024. i 2025. godine.

Weber smatra da je problematično oporezivati profitabilnost u trenutku kada hrvatsko gospodarstvo zaostaje za konkurencijom iz Europske unije upravo po pitanju produktivnosti i konkurentnosti.

- Samo snažno gospodarstvo i gospodarstvo koje ima snažne profitne marže može investirati u povećanje produktivnosti, u digitalizaciju i u nova radna mjesta, istaknula je.

Posebno je upozorila da ne bi bilo korektno kažnjavati kompanije koje su veću profitabilnost ostvarile ulaganjima u modernizaciju poslovanja, poboljšanje procesa ili digitalizaciju.

- Nije fer da bi se njih zbog toga penaliziralo, poručila je Weber.

Govoreći o mogućim iznimkama, rekla je kako očekuje daljnju komunikaciju s ministarstvima te vjeruje da zakonodavac neće uključivati jednokratne poslovne događaje u obračun poreza.

- Ako je došlo do prodaje dijela imovine ili poslovanja, ili do jednokratnih poslovnih događaja kao što su spajanje, preuzimanje ili spin-off, to sigurno ne bi trebalo referirati u kontekstu ove mjere, kazala je.

S druge strane, pozdravila je najavljeno smanjenje državne potrošnje, ocijenivši da upravo država svojom potražnjom dodatno stvara inflatorne pritiske.

- Država snažno generira inflatorne pritiske sa svojom potražnjom i za robama i za uslugama, rekla je.

Apostrofirala je i kako privatni sektor teško može pratiti snažan rast plaća u državnom i javnom sektoru posljednjih godina.

- Privatni sektor ne može pratiti rast plaća u dvije godine od preko 60 posto. Nemamo tog kapaciteta da bismo na takav način mogli toliko snažno dizati plaće, zaključila je Weber.

Novosel: Cijene rastu zbog pohlepe, a ne zbog radničkih plaća

Sindikalist Mladen Novosel odbacio je poruke o potrebi "razuma i odgovornosti" u pregovorima o plaćama za iduću godinu, poručivši kako nije prihvatljivo da upravo državni dužnosnici pozivaju na suzdržanost nakon velikog rasta vlastitih primanja. Novosel je ustvrdio da su plaće državnih dužnosnika tijekom 2025. godine rasle znatno više nego plaće zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

- Predsjedniku Republike, Vlade, Sabora, ministrima, državnim tajnicima i svima u lokalnoj samoupravi plaće su porasle preko 80 posto, odnosno između 1.000 i 2.500 eura. S druge strane, medicinskim sestrama, policajcima i ostalim radnicima u državnom i javnom sektoru plaće su rasle između 200 i 300 eura, rekao je Novosel.

Govoreći o Vladinom antiinflacijskom programu, Novosel je ustvrdio kako se izbjegava govoriti o stvarnim uzrocima inflacije.

- Ova priča oko antiinflacijskog programa je totalno jedna laž, rekao je, dodajući da rast cijena nije posljedica povećanja plaća zaposlenima u javnom sektoru, nego „divljanja i pohlepe”.

Prema njegovim riječima, inflaciju su prvenstveno potaknuli rast cijena energenata, promjene monetarne politike i geopolitičke okolnosti.

- Cijene nisu rasle zato što je nekome od 200 tisuća radnika u državnom i javnom sektoru porasla plaća, poručio je.

Kazao je i kako sadašnje mjere same po sebi neće znatno smanjiti inflaciju, osim ako ne dođe do smirivanja geopolitičkih napetosti i pada cijena energenata.

- Inflacija neće sigurno pasti zbog ovih mjera. Ona će pasti ako se nešto promijeni generalno u svijesti cijelog lanca, od proizvođača do krajnjih trgovaca, rekao je.

Novosel je upozorio i na razliku između plaća u privatnom i javnom sektoru, tvrdeći da su primanja u privatnom sektoru niža za 400 do 500 eura jer poslodavci izbjegavaju povećavati bruto plaće.

- Isplaćuju se neoporezivi dodaci, dnevnice i raznorazne druge neoporezive stvari, i onda se čudimo otkud ekstraprofiti pojedinima, zaključio je Novosel.