Novim zakonom lokalnim čelnicima daju se faraonske ovlasti, tvrdi oporba

Hrvatskom saboru, koji aktualnu sjednicu zaključuje za 20-ak dana, 22. ožujka, ovaj će tjedan biti vrlo dinamičan, raspravit će 15 točaka, a umjesto od srijede, zasjedat će od utorka. Zastupnici oporbenih klubova prozvali su danas vladajuće da izmjenama zakona o arhivima, muzejima i knjižnicama daju lokalnim čelnicima faraonske ovlasti u ruke, s obzirom na to da će moći sami postavljati ravnatelje kulturnih ustanova čiji su osnivači.

- Vi želite lokalnim čelnicima dati faraonske ovlasti po uzoru na AP-a koji je vas iz vladajuće većine i cijelo društvo navikao na to da je potpuno normalno da jedan čovjek sebi uzima za pravo upravljati i kadrovirati nad svima u državi'', kazala je zastupnica SDP-a Sabina Glasovac tijekom saborske rasprave.

Prema paketu izmjena triju zakona koja je Vlada uputila u saborsku proceduru, imenovanje ravnatelja i dijela članova upravnog vijeća javnih kulturnih ustanova više nije u nadležnosti predstavničkih tijela (općinska, gradska vijeća te županijske skupštine) već u nadležnosti čelnika izvršne vlasti (načelnici, gradonačelnici, župani).

- Predstavničko tijelo razvlašćujemo od bilo kakvog utjecaja nad upravljanjem tim institucijama. To što i dalje mogu raspravljati o proračunu tih ustanova nije dovoljno, rekla je Glasovac.

- Ako gradonačelnici ili župani dobivaju ovlast imenovanja ravnatelja kulturnih ustanova, nema razloga da im se ne dozvoli da sami imenuju i pročelnike ureda, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš iz kluba Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom. Zašto nismo spremni raspravljati o tome? Ajde mi vi, koji ste bili župani, načelnici i gradonačelnici, objasnite kako vam je funkcionirati s nekim ljudima koje ste naslijedili od prije ili koji su iz neke druge političke opcije?, pitala je Mrak Taritaš.

HDZ odbacuje teze o oduzimanju ovlasti lokalnim vijećnicima

Zastupnici HDZ-a odbacili su teze da se radi o oduzimanju ovlasti vijećnicima na lokalnoj razini ili o politizaciji kulture.

- Mi ovime želimo naglasiti važnost osnaživanja izvršnih poslova u sve tri vrste ovih institucija, u arhivima, u knjižnicama i muzejima kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, rekla je Vesna Bedeković.

- Ovo je najbolji mogući način, da recimo gradonačelnik bira svoje suradnike zbog kojih je dobio mandat, a ne da mora trgovati preko gradskog vijeća, odgovorio je Andro Krstulović Opara.

Zastupnica Možemo Urša Rukar Gamulin smatra da će spomenute zakonske izmjene imati suprotan učinak, odnosno da će potaknuti političku trgovinu.

Raukar Gamulin upozorila i na propadanje hrvatske filmske baštine

Osim toga, Raukar Gamulin upozorila je i na propadanje hrvatske filmske baštine, s obzirom na to da Ministarstvo kulture, kazala je, nije izdvojilo novac za restauraciju klasičnih hrvatskih filmova.

- Filmski fond nakon toga treba staviti na raspolaganje svim knjižnicama i svim generacijama. Poražavajuće je da je na prijemnom ispitu na Akademiji dramskih umjetnosti prije nekoliko godina, samo jedan od sedamnaest kandidata za filmsku režiju znao tko je Fabijan Šovagović. Te generacije nemaju gdje vidjeti sjajne uloge velikana hrvatskog filma i kazališta, izjavila je zastupnica.

Davor Dretar iz Domovisnkog pokreta u svom se govoru osvrnuo na hrvatske muzeje koji, prema njegovoj ocjeni, ne nude dovoljno usluga na internetskim stranicama, za razliku od inozemnih muzeja.

- U Malagi imate muzej Pabla Picassa, gdje se ovog ljeta održava izložba za koju ulaznicu možete kupiti već sad putem interneta. Čak je jeftinija nego na samom ulazu u muzej, dok kod nas takvo nešto u većini slučajeva nije omogućeno, a kamoli da muzeji otvore svoje internetske trgovine sa suvenirima i memorabilijama koje mogu biti u ponudi, rekao je Dretar.

Predložene izmjene zakona zahtijevaju od ravnatelja arhiva da, u slučaju odbijanja zahtjeva korisnika za korištenjem arhivske građe, napišu rješenje na koje se korisnici potom mogu žaliti povjereniku za informiranje.

Tu je odredbu pozdravio Nino Raspudić (Most), ali njegov klub ipak neće podržati izmjene zakona jer se ne slaže s načinom imenovanja ravnatelja ustanova koji se predlaže. Kada u školi netko ima dvije negativne ocjene, ako je jednu ispravio a druga je ostala, ne može se proći godina, kazao je Raspudić.

Dinamičan tjedan u Saboru

U ovotjednom zasjedanju Sabor će raspraviti konačni prijedlog izmjena Kaznenog zakona, koji je oporba nazvala "Lex AP", no na glasovanje neće doći prije sljedećega tjedna. 

Tjedan će otvoriti raspravom o zakonu koji bi trebao pomiriti interese privatnih vlasnika i zaštićenih najmoprimaca koji žive u njihovim stanovima, riječ je o konačnom tekstu Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH.

Problem zaštićenih najmoprimaca koji žive u privatnim stanovima stariji je od 70 godina, riječ je o ljudima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje pravo je prestalo 1996. i zamijenjeno je novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.

Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više je navrata riješio ESLJP i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske.

Sabor je 2018. izmijenio Zakon o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok nakon kojega bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove, no taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe, ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret na sebe.

Vlada sada predlaže zakon po kojem će vlasnici stanova imati pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.

Istoga dana, Sabor će raspraviti i tri zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture izmjene zakona o arhivskom gradivu i arhivima, o muzejima te o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

U srijedu o izmjenama kaznenog zakonodavstva

Srijeda je rezervirana za raspravu o izmjenama Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji čija je temeljna intencija daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, radi čega se uvodi i posebno kazneno djelo femicida.

Uz femicid, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.

Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, tj. neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu.

I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, iz Vlade to opovrgavaju i ističu da počinitelji toga kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu.

Počinitelj, precizira Vlada, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.

Vlada također ističe da propisivanjem tog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga "koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage".

Zastupnici će ovaj tjedan, uz ostalo, raspraviti i izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izvješća o poslovanju slobodnih zona i o radu probacijske službe u 2022. godini.

Iako se u javnosti nagađa da će 22. ožujka biti posljednji radni dan 10. saborskog saziva, koji je konstituiran 22. srpnja 2020., za sada nema službene potvrde takvih nagađanja.