Plenković: Deset paketa pomoći iznosi 9 milijardi eura

Zbog neizvjesne geopolitičke situacije cijena nafte neprestano se mijenja. Postavlja se i pitanje opskrbe energentima. Nakon što je početkom tjedna Vlada ponovno reagirala na cijene, situaciju će pratiti i u idućim danima i građani nemaju razloga za zabrinutost, istaknuo je na početku Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

- Vlada u saborsku proceduru šalje izmjene i dopune Prekršajnog zakona, čiji je glavni cilj smanjenje broja predmeta koji se tiču prekršaja, ali isto tako i modernizacija samih postupaka kroz obvezno tonsko snimanje glavne rasprave. Također, cilj je i podizanje novčanih kazni u smislu prevencije, rekao je novinar Šime Vičević u izravnom javljanju za Dnevnik.

- Također, Vlada je donijela odluku o novčanoj pomoći za 60.000 kućanstava. Riječ je, naime, o korisnicima zajamčene minimalne pomoći, i to pri kupnji ogrjevnog drva. Također, donesena je odluka o darovanju nekretnina Zagrebačkoj nadbiskupiji, i to u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa radi rušenja i građenja stadiona Maksimir u Zagrebu, naveo je.

Govora je bilo i o mjerama koje su donesene u ponedjeljak. Riječ je o proljetnom paketu mjera koji na snagu stupa 1. travnja, a znamo da će do 1. listopada biti zajamčena ista cijena struje i plina za hrvatska kućanstva i gospodarstvenike.

- Također, Vlada pomno prati situaciju na tržištu naftnih derivata nakon što je drugi put prije tri dana donesena odluka o ograničenju cijena goriva, zaključio je.

"Paket mjera od 9 milijardi eura za građane i gospodarstvo"

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom je govoru istaknuo Vladin paket mjera s ciljem pomoći građanima i gospodarstvu.

- Ukupna vrijednost naših deset paketa, uključujući najnoviji, iznosi 9 milijardi eura. Cilj je pomoći svim građanima i gospodarstvu da premostimo izvanredne okolnosti izazvane ratom i problemima u opskrbi naftom i plinom, koji čine 20 posto svjetske proizvodnje, rekao je Plenković.

Naglasio je i specifične skupine kojima su mjere namijenjene te trajanje pojedinih potpora. 

- Osim mjera koje su ciljale na troškove i premije, donijeli smo odluke o posebnoj podršci poljoprivrednicima, ribarima, ugroženim kupcima energenata, pružanju socijalnih usluga i potporama prijevozu putnika. Također smo produljili mjere koje se odnose na cijenu struje i plina, koje neće rasti do 1. listopada.

Osvrćući se na učinkovitost mjera, naglasio je kako će Vlada situaciju podrobno pratiti i pravodobno reagirati.

- Pokazali smo vodstvo, odlučnost i brzinu djelovanja. Vjerujem da sada više neće biti gužvi koje su se stvarale zbog najave promjene cijena, a to se događalo do ponedjeljka u ponoć. Situaciju ćemo i dalje pratiti i pravodobno reagirati, naveo je.

"Ukupno 4,65 milijardi eura u obnovu Zagreba i Banovine"

Andrej Plenković rekao je da je do sada za obnovu od potresa Zagreba i Banovine utrošeno 4,6 milijardi eura, čime Vlada ističe važnost obnove.

Premijer je podsjetio da je ovaj vikend obilježena šesta godišnjica zagrebačkog potresa obilaskom nekoliko lokacija u Zagrebu, uključujući Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u kojem je dio Agronomskog fakulteta, koji je cjelovito obnovljen.

Obnovljena je i zgrada Medicinskog fakulteta, dekanata i pet zavoda te otvorena Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu, a ministri su vidjeli i napredak treće faze radova na KBC-u Zagreb, za što je Plenković rekao da je riječ o velikom projektu vrijednom 180 milijuna eura s više od 35 tisuća četvornih metara, uz veliko parkiralište od 30 tisuća četvornih metara.

- Obnovili smo Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, dio Agronomskog fakulteta, Medicinski fakultet, Kliniku za plućne bolesti na Jordanovcu, KBC Zagreb faza 3 i bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda na Griču, naveo je.

- Na ovaj način poslali smo važnu poruku o važnosti obnove, dodao je.

Otvorena je i bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj, koja je druga po veličini crkva u Zagrebu, u što je uloženo 28 milijuna eura.

Ćorić predstavio izmjene Zakona o tržištu kapitala

Predloženim dopunama Zakona o tržištu kapitala u hrvatski pravni sustav prenosi se EU-ova direktiva 2026/470, tzv. content direktiva, koja omogućuje državama članicama EU-a da izuzmu dio poduzetnika od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., rečeno je na sjednici Vlade.

- Ključna promjena je značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja i održivosti, pri čemu će se obveza izvještavanja odnositi isključivo na poduzetnike s više od 1000 zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura, rekao je ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić.

- Content direktiva izričito omogućuje članicama EU-a da poduzetnici koji više neće biti obveznici sastavljanja izvještaja o održivosti po novim kriterijima budu izuzeti od obveza izvještavanja za 2025. i 2026. godinu i upravo se to i čini ovim prijedlogom zakona za 26 izdavatelja koji imaju rok za predaju izvještaja o održivosti do 30. travnja 2026., rekao je.

Crnčec o izmjenama Prekršajnog zakona: Veća učinkovitost i veće kazne

U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila izmjene Prekršajnog zakona s ciljem smanjenja priljeva prekršajnih predmeta na sudove.

- Prvenstveno stremimo prema daljnjem povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, odnosno konkretno smanjenju broja neriješenih prekršajnih predmeta. Danas smo, prvi put, ispod 400.000 neriješenih sudskih predmeta, rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec.

Izmjene Prekršajnog zakona fokusirane su na modernizaciju postupka, što uključuje uvođenje e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena te smanjenje troškova postupka.

E-komunikacija bit će obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, Državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.

Uz tehnološke novitete, redefinira se kaznena politika. Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim s ciljem motivacije počinitelja prekršaja da novčanu kaznu plate na mjestu njegova počinjenja u umanjenom iznosu.

Navedena pogodnost i dalje će postojati i za kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju, primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom.

Povećavaju se maksimalne novčane kazne. Po obaveznom prekršajnom nalogu povećavaju se sa 663 na 1000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, one koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu ostaje pogodnost plaćanja polovine kazne, te one za koje se može dobiti samo upozorenje sa 132 na 300 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja.

Dodatnih 15 posto popusta na ogrjevno drvo

Vlada je na sjednici donijela zaključak kojim će Hrvatske šume korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi odobriti dodatni popust od 15 posto za opskrbu ogrjevnim drvom do 1. travnja 2027., pri čemu će korisnici zajamčene minimalne naknade imati prioritet.

Uz već prije odobren popust od pet posto, donošenjem te mjere popust se povećava na 20 posto, i to na količinu od 450.000 kubnih metara.

Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60.000 kućanstava koja upotrebljavaju ogrjevno drvo kao energent, a procijenjena vrijednost mjere je oko pet milijuna eura.

Darovana zemljišta Zagrebačkoj nadbiskupiji za novi stadion Maksimir

Zagrebačkoj nadbiskupiji i s njom povezanim pravnim osobama Vlada je na sjednici u četvrtak darovala nekretnine radi rješavanja imovinskopravnih odnosa zbog izgradnje novog gradskog stadiona Maksimir, čiji se početak očekuje 2028., a završetak do 2031. godine.

- Ovom odlukom darujemo Zagrebačkoj nadbiskupiji četiri lokacije, preostala je još jedna koju ćemo naknadno, drugom odlukom riješiti. Time su stečeni uvjeti da zajedničko povjerenstvo Vlade i Grada Zagreba provede i objavi međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za izgradnju novog stadiona Maksimir, koji bi zajedno financirali RH i Grad Zagreb 50 posto, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Riječ je o nekretninama u vlasništvu fizičkih osoba na četiri lokacije - Botinec, Blato, Sesvetska Sela i Sesvetski Kraljevec, odnosno šest čestica ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura, koje je država otkupila.

Na sjednici je donesena i odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja sporta za razdoblje od 2027. do 2034. i pripadajućeg Akcijskog plana, koji će, najavio je resorni ministar Tonči Glavina, obuhvatiti i mjere za razvoj profesionalnog sporta.

Vlada je, nadalje, dala podršku realizaciji izgradnje Veteranskog centra u Senju na parceli u državnom vlasništvu, za koju je utvrđeno da se vodi upravni postupak povrata imovine po zahtjevu Gospićko-senjske biskupije.