Plenković i Metsola o sigurnosti Europe: Nužnost većih obrambenih ulaganja

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola boravi u radnom posjetu Hrvatskoj. Sastala se s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. U sklopu posjeta svečano je otvorila multimedijski izložbeni centar Doživi Europu. S hrvatskim dužnosnicima razgovarala je o aktualnim političkim tema i novoj realnosti nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Nakon sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice EP-a Roberte Metsole održali su zajedničku konferenciju za novinare.

Plenković: EU mora ulagati u obranu, mir u Ukrajini ostaje prioritet

- Drago mi je da je današnji posjet Metsole dobro prošao i u Hrvatskom saboru, da je otvoren novi interaktivni centar Europskog parlamenta u samom središtu Zagreba, koji će, vjerujem, na još bolji način predstaviti hrvatskim građanima, hrvatskoj javnosti, značaj ove europske institucije koja zajedno s Vijećem donosi dvije ključne stvari, istaknuo je Plenković.

Pojasnio je kako je prva proračun, a druga europsko zakonodavstvo.

- Naš današnji razgovor vodio se o aktualnim temama u Europskom parlamentu, ali i širim bitnim vanjskopolitičkim i europskim temama, prije svega osvrtnom na jučerašnji sastanak u Parizu o miru i sigurnosti u Ukrajini, gdje smo govorili o svim naporima koje kao Europa u širem smislu, ne samo Europska unija, ulažemo u ostvarenje mira i to pravednog mira kako bi posljedice trogodišnje ruske agresije s, prije svega, primjerima, potom pregovorima, mirovnim planom bile u budućnosti što manje. U tom kontekstu važan segment je i daljnji razvoj europske obrane, obrambenih sposobnosti država članica, posebno naslanjajući se na bijelu knjigu koju je Europska komisija objavila uoči zadnjeg sastanka Europskog vijeća, rekao je Plenković.

Dodao je kako su razgovarali i o pripremama za najvažniji, u smislu unutarnjih EU stvari, dokument o kojem će se početi raspravljati u lipnju.

- To je trenutak kada će Europska komisija izaći sa svojim prijedlogom, komunikacijom, o višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034., o strukturi novog sedmogodišnjeg proračuna, o prioritetima povezivanja kohezijske politike s konkurentnošću europskog gospodarstva, zadržavanju važnog financiranja za poljoprivredu, što je za Hrvatsku itekako važno, ali jednako tako jačanju i naših sposobnosti kada je riječ o sprječavanju nezakonitih migracija, pritom omogućujući i financiranje i izdvajanja za europsku obranu, premda ona i dalje ostaje u temeljnoj nacionalnoj nadležnosti, ali s dogovorom koji će se izgledno postići o tome da se jedan dio deficita ne računa, ako su to izdvajanja za obranu, čime će se omogućiti veća ulaganja nego što je to bilo do sada, kazao je  Plenković.

Istaknuo je kako je Hrvatska već sada prošla cilj NATO-a 2,1% BDP-a, plus od toga više od 30% za modernizaciju oružanih snaga.

- Raspravili smo naravno i situaciju u našem susjedstvu, prije svega u BiH, osvrnuli se na situaciju u drugim zemljama i kroz politiku proširenja očekujemo od svih naših susjeda da ispunjavaju kriterije i budu privrženi europskim vrijednostima i tako na unutarnjem planu. Rade korake koji su važne za njihovu europsku budućnost, a Hrvatska je tu uvijek spremna pomoći sa svojim iskustvom na principijelan način uz ispunjavanje svih kriterija, rekao je Plenković.

Metsola: Hrvatska primjer uspjeha, Europa mora preuzeti veću odgovornost za sigurnost

Potom se medijima obratila Roberta Metsola.

- Kada pogledam Hrvatsku, vidim otpornost, vidim upornost i vidim jednu nepokolebivu posvećenost Europi. Toga trebamo još, toga trebamo više. Protekli mjeseci pokazali su da svijet neće čekati. Dakle, ili ćemo zajedno ići naprijed ili ćemo zaostajati. Ako pogledamo naše teme o kojima smo danas razgovarali, prvo smo govorili o sve većim vanjskim prijetnjama. Trebamo Europu koja je snažna i zbog toga treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Vjerujem da Hrvatska to itekako dobro zna, bolje od drugih zbog vaše povijesti i vašeg iskustva. I vi razumijete vrijednost mira i stabilnosti kao i odgovornosti da se te vrijednosti štite, rekla je Metsola.

Kazala je da EU mora biti sigurna da Ukrajina dobije podršku koja je potrebna jer je to najbolje ulaganje u sigurnost Europe.

- Kada gledamo u budućnost, kada govorimo o Europskoj uniji, trebamo zaista preuzeti veću ulogu u zaštiti naših građana, više proizvoditi, više raditi, biti učinkovitiji i uz dugotrajni, tj. uz dugoročni proračun naše financije se moraju usmjeriti uz strateške ciljeve. Kao autoritet za proračune, Europski parlament će se fokusirati na prioritete koji su zaista važni ljudima u Europi., istaknula je Metsola.

Navela je i da građani trebaju Europu koja je ujedinjena.

- Hrvatska je uistinu priča uspjeha u smislu ulaska u Schengen, u Europsku zonu, u proteklih nekoliko godina. To su zaista bitni trenuci za budućnost. Vaša je zemlja pokazala kako članstvo u Europskoj uniji može dovesti do stabilnosti i do napretka za građane. BDP per capita se udvostručio od pristupanja Europskoj uniji. Međutim, Europska unija je u proteklih deset godina izgubila previše članova, više nego što ih je dobila i trebamo okrenuti taj trend. Trebamo se okrenuti prema našim prijateljima na Zapadnom Balkanu, Moldovi i Ukrajini, naglasila je Metsola.

Zahvalila je premijeru Plenkoviću na njegovom vodstvu Hrvatske.

- Samo otporno gospodarstvo može osigurati stabilnost Europe koja će se zalagati za svoje građane. Europa mora biti jednostavnija, mora biti fokusiranija i mora biti konkurentnija. I zbog toga trebamo spojiti našu energetsku mrežu kako bi građani i poduzeća imali niže troškove. Pozdravljam vaše napore kako biste postali energetsko čvorište. Trebamo osigurati da ulaganja idu ondje gdje su potrebna. Moramo raditi na trgovinskim sporazumima, a ne na carinama. I moramo naprosto pojednostavniti naše procese. To su područja na kojima ćemo nastaviti raditi u nadolazećim mjesecima i sigurna sam da možemo računati na Hrvatsku i na njenu nepokolebivu posvećenost svim ovim naporima i europskom napretku, kazala je Metsola.

Metsola: Europa mora ulagati u obranu i smanjiti fragmentiranost za veću učinkovitost

Novinar HRT-a Šime Vičević postavio je pitanje Metsoli.

- Sami ste spomenuli da je vrlo važno ulaganje u obranu kada govorimo o cijeloj Europskoj uniji. Nedavno ste komentirali da je glavni problem fragmentiranost koja dovodi do neučinkovitosti i konkretno što napraviti na tom planu, u kojem vremenskom roku, jer znamo da se situacija na geopolitičkom planu mijenja praktički iz dana u dan, upitao je.

- Ono što su protekli mjeseci i tjedni pokazali je da kada Europa treba pojačati svoje djelovanje, ona to i čini. Vidjeli smo volju, jedinstvo i snagu koja je bez presedana. To smo vidjeli u reagiranju na nešto što se možda trebalo dogoditi davno, ali evo, sada smo u situaciji kada trebamo uložiti više napora. Kada pogledate ispitivanja, dvije trećine europskih građana žele da ih Europa više zaštiti, da im pruži rješenja na europskom nivou, a ne samo na nacionalnom. To je pogotovo bitno na području sigurnosti, govorimo o zajedničkoj nabavi kada je riječ o obrani i naprosto moramo se pobrinuti da su naše granice nešto što nas ne sprječava u napretku kada je riječ o energetici, obrani, financijskim tržištima, odgovorila je Metsola.

Dodala je kako su to  sve instrumenti koji su na raspolaganju.

- Moramo biti vrlo iskreni gdje smo mi možda sami sebe opteretili i taj teret trebamo ukloniti i to je ono što ćemo raditi kao parlament i to već od sljedećeg tjedna kada ćemo glasati o brojnim inicijativama koje se odnose na rok provedbe legislativnih instrumenata. Naši građani, naša poduzeća nam govore pomozite nam da rastemo, pomozite nam da učinimo više. Mislim da je to srž onoga što ćemo učiniti i naprosto moramo postati agilniji, fleksibilniji i pokazati veći napredak, rekla je Metsola.

Plenković: Hrvatska nastavlja ulagati u modernizaciju vojske i jačanje obrambenih sposobnosti

- Na koji način će Hrvatska doprinijeti zajedničkoj obrambenoj politici?. Znamo i vaš plan povećanja ulaganja do 2027., pitao je Vičević premijera.

- Točno je da Hrvatska je u velikom procesu većeg izdvajanja za obranu i za hrvatsku vojsku. Kad sam postao predsjednik vlade, to je bilo prije skoro devet godina, tada je naš obrambeni proračun bio oko 530-540 milijuna eura. Naš je plan do 2027. da taj broj bude pet puta veći. Znači ne jednom, ne dva puta, ne tri puta, ne četiri puta, nego pet puta veći i to u kontekstu naše odlučnosti, a to je nešto što smo dogovorili i odlučili na samom početku mandata, vraćanje digniteta hrvatskom vojniku, povećanja njegovih materijalnih prava, u obrambenoj reformi povećanja plaća najvećih do sada u hrvatskoj vojsci, ali i strateškoj odluci da prelazimo s istočne stare tehnologije na zapadnu tehnologiju u smislu vojne opreme, pa smo rekli hvala MiG-ovi i dobrodošli Rafalei. Ostao je još samo jedan koji treba doći tijekom travnja, naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako to Hrvatskoj daje u kontekstu ranijih sposobnosti jednu sasvim novu dimenziju snazi hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

- Kad je riječ o kopnenoj vojsci, znate i sami da M-84 će polako biti zamijenjeni s Leopardima, najboljim njemačkim tenkovima, da smo riješili Bradleye umjesto starih borbenih oklopnih vozila koji se servisiraju i moderniziraju u Đuri Đakoviću i da smo u procesu nabavljanja HIMARS-a, Cezara, da smo u procesu nabavljanja bespilotnih letjelica Bajraktara, da smo isto tako odlučili modernizirati hrvatsku ratnu mornaricu i tu će biti investicija i kupnji. Želimo imati snažnu hrvatsku vojsku u promijenjenim strateški gledano okolnostima, kad je riječ o sigurnosti europskog kontinenta pa i same Hrvatske, čvrsto na jačanju nacionalnih interesa, to znači jačanju naših obrambenih sposobnosti, rekao je Plenković.

Dodao je kako su velike odluke koje je Vlada donijela proteklih dana i odluke koje će se donositi na razini Europske unije o povećanju izdvajanja za obranu odluke bez presedana za Europsku uniju.

- Ta tzv. nacionalna klauzula kojom se proračun računa na drugi način ako se makne dio izdvajanja za obranu je nešto što smo povremeno spominjali, ali je u godinama, recimo prije 5, 6, 7 godina, to bila svojevrsna tabu tema. Danas to više nije tabu tema ni za koga i svi su ju doživjeli kao nužnost. Prema tome Hrvatska će nastaviti upravo ovim putem koji sada radimo i da sve što ulažemo jača stratešku autonomiju na razini Europe, ali nam daje sasvim nove sposobnosti koje su interoperabilne s našim saveznicima u NATO-u i partnerima u Europskoj uniji, odgovorio je Plenković.

Plenković komentirao odgodu sankcija Srbiji 

Plenković je na pitanje novinara komentirao odgodu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskih Gazpromnjefta i Gazproma, na još 30 dana.

- Svima je poznato da više od 90% sirove nafte što se doprema u Srbiju dolazi putem Janafa. Ja sam već više puta rekao, i za hrvatsku javnost i za javnost u Srbiji, da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu i koja se tamo onda prerađuje za njihove potrebe, rekao je Plenković.

Dodao je da je vlada u suradnji s JANAF-om radila prema američkim partnerima da se donese ovakva odluka.

- Smatramo da je dobra. Ona u biti produljuje rok Srbiji da nađe rješenje kada je riječ o strukturi vlasništva NIS-a, rekao je Plenković. 

Sastanak Jandroković-Metsola

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola se sastala s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Zaštita mira i očuvanje europskih vrijednosti trebaju biti među prioritetima Europske unije, složili su se Jandroković i Metsola.

- Razgovarali smo o suradnji Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta. Razgovarali smo o aktualnoj situaciji i u Europi i u svijetu. Dotakli smo se i nama susjedne jugoistočne Europe, svjesni zahtjevnosti situacije. Svjesni smo isto tako brojnih izazova s kojima se susrećemo, ali isto tako zainteresirani da produbimo suradnju, da nastavimo borbu za europske vrijednosti, za mir, slobodu, demokraciju, istaknuo je Jandroković.

Jandroković je istaknuo da su se "stvari značajno izmijenile ruskom agresijom na Ukrajinu" i da su "vrijednosti dovedene u pitanje".

Metsola je podsjetila da je "Europska unija uvijek bila i bit će mirovni projekt" te da će "zaštita mira uvijek biti visoko na dnevnom redu".

Predsjednica Europskog parlamenta prenijela je poruku koja se često čuje među europskim saveznicima, a to je da mir u Ukrajini mora "biti trajan, odvratiti agresiju i pružiti sigurnost Ukrajini". 

Osim o ratu u Ukrajini, Jandroković i Metsola razgovarali su i o jugoistoku Europe, a na pitanja novinara komentirali su nove okolnosti u Bosni i Hercegovini.

Sud BiH u utorak je potvrdio kako je čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku poslan pisani otpravak presude kojom je on osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. No on kaže da ne priznaje taj sud. Njegova obrana je rekla da će se žaliti na presudu.

Jandroković je izrazio "podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, ali isto tako konstitutivnosti svih konstitutivnih naroda".

Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je da su "opasne secesionističke težnje koje vidimo u Republici Srpskoj, ali isto tako i unitarizam koji dolazi iz nekih bošnjačkih krugova".

- U prvom planu ono što radi Milorad Dodik je jako opasno. Svako nepoštivanje ustava, zakona, Dejtonskog sporazuma na čemu počiva Bosna i Hercegovina je prijetnja sigurnosti, rekao je Jandroković.

Metsola je također izrazila nadu da će doći do "deeskalacije" u regiji, pogotovo s obzirom na to da se bliži 30. godišnjica od potpisivanja Daytonskog sporazuma. 

Metsola na otvorenju multimedijskog centra Doživi Europu

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u Zagrebu je prvi put boravila u lipnju 2023., u povodu obilježavanja 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Sada je u svojem drugom službenom posjetu Zagrebu, povodom svečanog otvaranja multimedijskog centra Doživi Europu, čiji je cilj građanima približiti utjecaj europskog zakonodavstva na svakodnevicu, rad institucija Europske unije i aktualne europske teme.

Odgovornost je Europskog parlamenta da usvaja najbolje odluke za hrvatske građane, kojima stoga treba pokazati kako se one donose, poručila je predsjednica Metsola.

- Hrvatska je prava priča o uspjehu Europske unije, primjer svima drugima koji je mogu slijediti. Vodili smo dugu raspravu o problemima koji pritišću cijeli kontinent, prije svega o Ukrajini. Europska unija uvijek je bila projekt mira, a zagovaranje i zaštita mira uvijek će biti na vrhu naše liste prioriteta jer mi znamo koliko su zastrašujući gubici koje donosi rat, rekla je, između ostalog u svojem govoru, Metsola.

Metsola: Bolja informiranost jača i građane i društvo

Što smo bolje informirani, to smo jači i kao društvo i kao pojedinci te zato želimo građanima približiti donošenje europskih odluka, rekla je Metsola okupljenim dužnosnicima i građanima i učenicima.

Složio se s time i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić-Radman, naglasivši da su pouzdano prikupljanje informacija i analitičke vještine važne za trajan mir u Europi.

Mir, sloboda i napredak ne ovise samo o obrambenim sposobnostima, naglasio je ministar Grlić-Radman, dodajući da nas rat u Ukrajini podsjeća da sigurnost i stabilnost nikad ne smijemo uzeti zdravo za gotovo.

Dubravka Šuica, povjerenica Europske komisije za Mediteran poručila je da su u fokusu Europske unije predviđanja, otpornost i zajednička obrana.

Europska unija aktivno gradi mostove. Mediteran je bio naša zajednička prošlost, ali je i sadašnjost, a bit će i ključ zajedničkog prosperiteta i budućnosti, naglasila je Šuica govoreći o suradnji sa sjevernom Afrikom i zemljama Bliskog istoka i Zaljeva.

Centar Doživi Europu, u Bakačevoj ulici u Zagrebu, mjesto je predviđeno i za građane svih drugih članica EU pa su svi sadržaji dostupni na 24 službena jezika EU.

Nudi i prostoriju za igru uloga zastupnika Europskoga parlamenta, gdje sudionici mogu raspravljati u odborima i raspravljati s drugim članicama. Danas su centar posjetili učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina.

Uz Zagreb takvi interaktivni izložbeni prostori djeluju u Berlinu, Ljubljani, Helsinkiju, Strasbourgu, Kopenhagenu, Tallinnu, Parizu, Rimu, Stockholmu, Beču, Varšavi, Pragu, Luksemburgu i Dublinu.