Predstavljen hrvatski prijevod enciklike "Magnifica Humanitas" pape Lava XIV.

Hrvatski prijevod enciklike "Magnifica Humanitas" pape Lava XIV. predstavljen je u srijedu u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) kao dokument koji snažno progovara o očuvanju ljudske osobe, njezina dostojanstva i središnjeg mjesta u doba umjetne inteligencije.

Prva enciklika pape Lava XIV. "Magnifica humanitas - Veličanstveno čovještvo" - objavljena je 25. svibnja, a Papa ju je potpisao u petak 15. svibnja na 135. obljetnicu objavljivanja enciklike "Rerum novarum" pape Lava XIII.

Prilikom predstavljanja knjige, predsjednik Komisije Iustitia et pax HBK i predsjednik Upravnog vijeća Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je rekao da je "Magnifica humanitas" socijalna enciklika te da, iako se često se može čuti kako je riječ o enciklici o umjetnoj inteligenciji, to nije precizna, ni sasvim točna kvalifikacija.

- Naime već sam podnaslov enciklike jasno ističe da je riječ o očuvanju ljudske osobe, njezina dostojanstva i središnjeg mjesta u stvorenom svijetu u vremenu umjetne inteligencije, digitalizacije i robotike, rekao je Hranjić.

Podsjetio je da je u minulih 135 godina izdano više od 45 socijalnih dokumenata Crkve te da je njihov sadržaj postao baština mudrosti u kojoj Crkva nalazi načela za razmišljanje, kriterije za prosudbu i smjernice za rješavanje uvijek novih pitanja s kojima se suočava čovječanstvo, pa tako i danas kad su u pitanju umjetna inteligencija, digitalizacija i robotika.

Moć UI-a ne dopušta naivni entuzijazam, ali ni potpirivanje strahova

Prema njegovim riječima, moć umjetne inteligencije i neslućeni obzori njezina razvoja predstavljaju nešto sasvim novo, novu epohu te otvaraju nova pitanja na koja Crkva današnjega vremena želi i treba pružiti svoj odgovor.

Istaknuo je da je tehnološki razvoj tijekom stoljeća znatno poboljšao životne uvjete te su tehnologija, umjetna inteligencija i robotika i danas dobro došla stvarnos, upozorivši pritom da "nove tehnologije nisu neutralna stvarnost".

- Umjetna inteligencija poprima karakteristike onih koji je osmišljavaju, programiraju, reguliraju, odnosno onih koji je financiraju i tako umjetna inteligencija postaje moć u rukama pojedinaca i njihovih korporacija, rekao je Hranić.

Smatra da moć UI-a, koji upravlja ljudskim navikama, željama i očekivanjima ne dopušta naivni entuzijazam, ali ni potpirivanje strahova koji bi nas blokirali za daljnji tehnološki razvoj.

Naglasak stavljen na UI bez povezanosti sa socijalnim naukom Crkve

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK Stjepan Baloban također je rekao da je u komentarima i tumačenjima enciklike, kako u civilnim tako i u crkvenim medijima te od strane velikog dijela teologa, u većini slučajeva naglasak stavljen na umjetnu inteligenciju bez povezanosti sa socijalnim naukom Crkve.

Prema njegovim riječima, preskaču se prva dva temeljna poglavlja i prelazi se na treće o UI.

Polazeći od definicije socijalnog nauka Crkve kao žive stvarnost, u dijalogu s poviješću, kulturama i znanostima, dok istodobno čuva srž neprolazne istine, Papa poziva na primjenu tih načela kako bi se "očuvala ljudska osoba u doba umjetne inteligencije", objasnio je Balaban.

- Dakle, Papa ne govori uobičajenim rječnikom o prednostima i opasnostima UI. On govori socijalnim govorom Crkve, koji istodobno oblikuje i u dijaloškoj perspektivi poziva na zajedničku raspravnu i krucijalnim pitanjima današnjice, rekao je Baloban.

UI nije, i ne može biti, moralno neutralan

Redoviti profesor na Hrvatskome katoličkom sveučilištu Odilon Singbo, Papinu encikliku vidi kao "promišljen i hrabar odgovor Crkve na jedno od najvećih pitanja našeg vremena: kako očuvati dostojanstvo čovjeka u doba umjetne inteligencije".

Po njemu, najvažnija poruka 3. poglavlja "Tehnologija i dominacija" jest da umjetna inteligencija nije, i ne može biti, moralno neutralna.

- Dokument smatra kako svaki tehnički alat utjelovljuje izbore, svjetonazor i prioritete dizajnera. Ovdje se nameće filozofsko-teološko pitanje o kojem će se trebati još promišljati, a to je sljedeće: Ako tehnika prestaje biti neutralna, možemo li dalje govoriti o njoj kao alatu ili treba naći nove izričaje za opis njezinog sadržaja i dinamike?, zapitao se Singbo.

Smatra da u toj perspektivi tehničke dvoznačnosti, etička prosudba ne smije stati na pitanju koristimo li se tehnologijom u dobre ili loše svrhe.

- Ona mora ići dublje i ispitati kakva je vizija čovjeka ugrađena u same podatke i modele koji je oblikuju, rekao je profesor.

Upozorio je da valja stalno imati na umu činjenicu da UI predstavlja emocionalnu pa čak duhovnu protezu mnogima danas.

- Stoga dokument s pravom ističe kako strojevi mogu učiti, ali ne mogu sazrijevati. Prvi put da jedan crkveni dokument u smislu enciklike spominje i obrazlaže te fenomene, zaključio je Singbo.