Predstavljeni rezultati analize izbornog kompasa-FPZG

Istraživači s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavili su analizu izbornog kompasa - aplikacije kojom su biračima željeli pomoći da odluče komu će dati glas na nedavno održanim parlamentarnim izborima. 

Gotovo 150 tisuća ispitanika izjašnjavalo se o nizu tema, od demografije i migracija preko građanskih prava i financija do sigurnosne i vanjske politike. Dok o nekim pitanjima postoji konsenzus, o nekima su građani duboko podijeljeni.

- Ono što je malo čudnije je da jedna od tih tema je recimo pitanje trebali li Hrvatske dalje potpomagati ratne napore u Ukrajini. S tim da tu isto vidimo blage razlike među muškarcima i ženama. Muškarci su nešto više skloni tome. Generalno kod ovih pitanja vezanih uz obranu, uz sigurnost, muškarci su više skloni to podržavati. S druge strane imamo recimo pitanje obiteljskog nasilja, većeg kažnjavanja i pitanja regulacije pobačaja. Tu pak vidimo da žene više stavljaju na to naglasak. To je djelomično očekivano, ali nismo baš očekivali takav rascjep oko pitanja Ukrajine. S druge strane, građani se jako slažu bez obzira na njihove neke druge karakteristike. Naši ispitanici se jako slažu kod toga da bi trebalo jače štiti granice i da naš demografski problem ne možemo rješavati samo uvozom radne snage iz inozemstva, rekao je izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

- Građani koji su sudjelovali koristeći izborni kompas su mogli vidjeti gdje se oni nalaze u tom političkom prostoru i koliko su udaljeni od pojedinih stranaka, tako da su mogli vidjeti koliko se programski slažu s nekom strankom ili ne. Tako smo zapravo htjeli ojačati, odnosno osvijestiti važnost programskih pitanja i nekih drugih aspekata političke kampanje van nekakvih, osobnih prepucavanja ili nekakve iskustva građana s različitim strankama, govori izv. prof. dr. sc. Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

- Jedna četvrtina naših ispitanika nema nikakve šanse, nisu dali nikakvu šansu da glasaju za stranku koja im je programski najbliža, dok nekih četrdesetak posto ipak daju preko 50 posto šanse da glasaju za stranku koju im je izborni kompas vratio kao programski najbližu. Tako da iz svega toga zapravo možete zaključiti koliko to programsko natjecanje igra ulogu kod naših birača, a samom biraču može osvijestiti taj aspekt natjecanja i izbora, zaključio je prof. dr. sc. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Strože kažnjavanje obiteljskog nasilja i vraćanje preko granice osoba bez dokumenata dvije su teme oko kojih se hrvatski birači najviše slažu, dok se među polarizirajućim temama ističu posvajanje djece od strane istospolnih parova te spolni i zdravstveni odgoj, pokazali su rezultati analize. Rezultate poslijeizborne analize biračkih stajališta na temelju aplikacije Izbornog kompasa, predstavio je istraživački tim Fakulteta političkih znanosti. Anketnom upitniku pristupilo je ukupno 145 740 građana, od kojih je njih 82 172 odgovorilo na sva pitanja.

- 96 posto naših ispitanika smatra da treba strože kažnjavati obiteljsko nasilje. Ako pratite medije, to ne treba čuditi jer su ljudi primijetili da je to grozan problem u Hrvatskoj. Osim kod strožeg kažnjavanja obiteljskog nasilja, imamo snažno slaganje i kod podrške policiji za vraćanje ljudi preko granice, radi se o 90 posto ispitanika, što je interesantan nalaz, kazao je profesor na Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos.

Kada se gleda po spolu, žene u nešto većem postotku podupiru strože kazne za obiteljske nasilnike (98 posto), što je logično, dodao je Raos, s obzirom da su one primarno pogođene tim problemom. Kod muškaraca taj postotak iznosi 93 posto. Žene su također manje sklone vraćanju ljudi preko granice, onih koji su ušli u Hrvatsku bez dokumenata.

- Ono što povezuje ova dva pitanja je, rekao bih, konsenzus oko onoga što mi zovem institucije i politike reda i poretka. Dakle, naši građani misle da nedostaje strože kažnjavanje, a i druga tvrdnja, ona o vraćanju preko granice, ide u istom smjeru. Reda reda mora biti, što bi se reklo, mora se znati red. Općenito gledajući, to je u našim istraživanjima jedan od indikatora konzervativnog svjetonazora, rekao je profesor na istom fakultetu Goran Čular.

Ostale teme kod kojih je zabilježeno izrazito slaganje velike većine ispitanih su uvođenje novog poreza na banke (82 posto je za), obvezni građanski odgoj i obrazovanje (podupire 81 posto) te povratak zakona o podrijetlu imovine (78 posto je za)

Istospolni parovi kao posvojitelji djece: 'za' 42 posto ispitanika, 'protiv' 45 posto

Kao polarizirajuće teme navedene su one kod kojih su ljudi podijeljeni u podjednako velike tabore 'za' ili 'protiv' nečega. Primjerice, 42 posto ispitanih slaže se da istospolni parovi imaju pravo na posvajanje djece, dok se tome protivi 45 posto. "Nešto što je često u kampanji spomenuto, jest uključivanje roditelja u sadržaj koji će djeca slušati u školi. Znate da su se neke stranke mobilizirale oko toga da one želi utjecati na kurikulum i izuzeti svoju djecu oko nekih sadržaja, obično su to pitanja zdravstvenog i seksualnog odgoja. Tu vidimo da je malo više ljudi protiv toga da roditelji samostalno odlučuju, 47 posto, ali njih 42 posto se s time slaže", naveo je Raos.

Među ostalim polarizirajućim temama, tu su vraćanje obveznog vojnog roka (42 posto za, 38 posto protiv), nastavak potpomaganja ratnih napore Ukrajine (32 posto za, 40 posto protiv) i nabava novih vojnih zrakoplova (42 posto ispitanika smatra da je ona bila neopravdana, nasuprot, a 36 posto kaže suprotno). "Ovom analizom željeli smo vidjeti kako birači stoje po programskim pitanjima pojedinih stranaka koliko su oni sami usklađeni sa svojim političkim predstavnicima", kazao je profesor Kosta Bovan.

Kada je riječ o ostalim pitanjima ili tvrdnjama, 47 posto se slaže se uvođenjem poreza na nekretnine, a protivi mu se 33 posto građana. Malo više od polovice ispitanih (52 posto) poslalo bi vojsku na granice zbog migranata, dok je njih 29 posto protiv. Dvije trećine (66 posto) ljudi ne slaže s tvrdnjom da su strani radnici rješenje naše demografske situacije, nasuprot njih 14 posto s druge strane.