Projekt Cronos za prevenciju štete od potresa

Predstavljeni su rezultati projekta CRONOS, o procjeni opasnosti od potresa u Hrvatskoj. Projekt vrijedan više od 2 milijuna eura vodili su znanstvenici s PMF-a u suradnji s norveškim sveučilištem u Bergenu. Istraživalo se ponajprije seizmički aktivno područje srednje Dalmacije, a s pomoću 3D modela i mapa pokazalo se kakve bi bile posljedice nekog novog snažnog potresa i kakvu ulogu u tome ima - sastav tla.

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je u Zagrebu rezultate projekta Cronos, za koji je rečeno da je podignuo sposobnost Odsjeka u istraživanju seizmički ugroženih područja u Hrvatskoj.

Jedan od glavnih ciljeva je istražiti seizmičnost sjeverne i središnje Dalmacije te što bolje odrediti lokacije aktivnih rasjeda. Zbog toga je postavljeno dvanaest privremenih seizmoloških postaja, koje su, da bi se dobilo na vremenu relativno kratkog projekta, posuđene od partnerskog sveučilišta u Bergenu, što uz već postojeće stanice podiže broj instrumenata u Dalmaciji na više od 20, kazao je zamjenik voditeljice projekta Josip Stipčević.

One su znatno poboljšale sposobnost detekcije i lokacije potresa manjih magnituda i omogućuju bolje mapiranje aktivnih rasjeda te unaprijediti znanje o seizmičnosti i tektonici u tom dijelu Hrvatske, kazao je.

Mapiranja na području Dalmacije pokazala su da osim o tome kako se gradi, treba voditi računa i o lokaciji na kojoj se gradi. U Sinju tako ima zgrada koje će loše podnijeti snažne potrese jer su izgrađene na tlu koje je različitog sastava. Da je vrsta tla bitan faktor pri nastanku štete, pokazali su i nedavni potresi na kontinentu.

- Najbolji primjer toga je bio u Zagrebu gdje ste vidjeli da je Donji grad i sve gdje je tlo takve karakteristike da se amplificira potresna trešnja imali dosta oštećenja dok na podsljemenskoj zoni bilo manje oštećenja iako je bilo bliže epicentru, rekao je Stipčević.

Također na području Dalmacije postavljeno je 14 akceleratora, instrumenta koji bilježe umjereno jake i jake potrese na malim epicentralnim udaljenostima, od kojih tri buštinska i 11 površinskih akcelerografskih postaja.

Ti će uređaji, očekuje se, u sljedećem desetljeću dati vrijedne podatke o aktivnosti u tom dijelu zemljine kore koje dovode do potresa.

Zaposleno pet istraživača, a sve to ne bi bilo moguće bez pomoći Norvežana koji su financirali 85% troškova projekta.

- S geofizičkog gledišta Hrvatska je fascinantna zemlja. Potresi su velika prijetnja i zato je važno da razumijemo što se događa ispod zemlje. Po strukturi, potres se događa u Hrvatskoj, ali on je veći od same Hrvatske, na njega utječu sile sa sjevera, juga, istoka, pa i zapada, rekao je Stephane Rondenay, profesor geofizike na Sveučilištu u Bergenu.

Predstavljena je i simulacija velikog potresa u Makarskoj 1962. No potresi poput ovoga i onog dubrovačkog koji su ostali zapisani u povijesti, tvrde znanstvenici, neće se ponoviti za našeg života. 

Projekt CRONOS provodi se od 17. siječnja 2022. godine, a završava 30. travnja 2024. Ukupna vrijednost projekta je 2,5 milijuna eura, a sufinanciran je sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2021. 2024. u iznosu od 85%o, te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 15.

Projektni partner je Odsjek za znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bergenu. U izvođenju projekta sudjelovali su i znanstvenici s Geotehničkog fakulteta, Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog geološkog instituta.

Procjenjuje se da je zagrebački potres magnitude 5,5 po Richteru izazvao štetu od 11,5 milijardi eura. Ostavio je traga na više od 25 000 zgrada. Prema znastvenicima koji su radili na projektu Cronos, to je najbolji pokazatelj da Hrvatska nije bila spremna za tu prirodnu katastrofu. Novo istraživanje ide u smjeru da se to u budućnosti promijeni. 


- Što više znanja imamo, što imamo bolje procjenjenu potresnu opasnost to više informacija možemo dati urbanistima i građevinarima da grade protupotresno. Potrese na kraju krajeva ne možemo izbjeći, ali sad od njih možemo štititi kvalitetnom gradnjom, izjavila je Snježana Markušić, redovita profesorica s Geogizičkog odsjeka PMF-a.