Pregovori o plaćama u javnim službama: Između zahtjeva i mogućnosti proračuna

Pregovori Vlade i sindikata javnih službi o plaćama i materijalnim pravima zaposlenih počeli su zahtjevom sindikata za povećanjem osnovice za devet posto i uvođenjem naknade za topli obrok od 65 eura mjesečno. Vlada takve zahtjeve smatra prevelikim opterećenjem za državni proračun, dok sindikati upozoravaju na rast troškova života i ne isključuju industrijske akcije. 

Koliko su sindikalni zahtjevi ostvarivi, što Vlada može ponuditi i prijeti li novi sukob oko plaća u javnom sektoru, u emisiji „U mreži Prvog“ govorili su ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada Anita Zirdum i čelnik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić.

Stipić: Do rezultata argumentima i pritiskom

Stipić je istaknuo da su sindikati očekivali odbijanje početnog zahtjeva te da su ga oblikovali na temelju izračuna o zaostajanju cijene rada.

- Prema tim izračunima, zahtjev za povećanjem osnovice trebao je biti dvoznamenkast, odnosno 12 posto. Nakon razgovora među sindikatima ipak je prevladalo stajalište da na prvi sastanak idemo sa smanjenim zahtjevom od devet posto, rekao je Stipić.

Naglasio je da sindikati svojim zahtjevima nastoje zaštititi cijenu rada te da je važno da oni budu utemeljeni.

- Uloga sindikata ponajprije je zaštititi cijenu rada. Ako će se cijena rada spuštati, onda sindikati zapravo nisu ni potrebni. Zato smatram da je razumno izaći sa zahtjevima koji su potkrijepljeni argumentima, kazao je.

Stipić smatra da za uspješan ishod pregovora neće biti dovoljni samo argumenti, nego će biti potreban i određeni pritisak na Vladu.

- Imam previše utakmica u nogama da bih vjerovao samo u snagu argumenata. U ovakvim okolnostima do zadovoljavajućeg ishoda može se doći kombinacijom snažnih i potkrijepljenih argumenata te pritiska, apostrofirao je.

Zirdum: Osnovica mora rasti, ali održivo

Anita Zirdum istaknula je da Vlada u ovom trenutku ne odbacuje ni povećanje osnovice ni naknadu za topli obrok, ali da su traženi iznosi financijski vrlo zahtjevni.

- Nije stvar u tome jesu li ti zahtjevi prihvatljivi, nego možemo li ih ispoštovati i isplatiti sljedeće godine. Kada se devet posto i 65 eura stave u odnos prema sadašnjim izdacima za plaće i cijelom proračunu, riječ je o vrlo velikim iznosima, rekla je Zirdum.

Dodala je da Vlada priprema izračune mogućih povećanja za sljedeću godinu.

- Nisu devet posto i 65 eura, ali i ti izračuni koje imamo financijski su izrazito zahtjevni, kazala je.

Upozorila je da se pri povećanju plaća mora voditi računa o ukupnoj održivosti državnih financija kako se kasnije ne bi moralo posezati za rezovima.

- Ne možete povećati plaće, a onda sljedeće godine ući u prekomjerni deficit i doći u situaciju da morate rezati. Tada se ne režu samo plaće, nego i mirovine, socijalna prava i drugi izdaci iz proračuna, naglasila je.

Zirdum je pritom poručila da rast plaća nije upitan, ali smatra da ga treba planirati dugoročnije.

- Osnovica mora rasti, to nam je svima jasno. Jasno je i da se učinci inflacije moraju na neki način anulirati, ali važno je razgovarati o dugoročnom rastu plaća i planirati ga za razdoblje dulje od sljedeće dvije godine, navela je.

"Plaće nisu pratile rast troškova života"

Rast plaća, prema ocjeni sindikalne strane, nije pratio povećanje životnih troškova, pa zahtjev za rastom osnovice uključuje i nadoknadu dijela zaostatka iz prethodnih godina.

- Kada govorimo o devet posto, ne gledamo samo ono što će se događati u 2027. godini, nego pokušavamo nadoknaditi i ono što se već dogodilo u 2026., pa dijelom i u 2025. godini. Zato nije dovoljno usporediti trenutačnu stopu inflacije sa sindikalnim zahtjevom, rekao je Stipić.

Osvrnuo se i na argument Vlade o odgovornosti prema državnim financijama, ustvrdivši da prostor za dodatna izdvajanja postoji kada se odrede politički prioriteti.

- Svaka vlada, ako postoje političke odluke i prioriteti, može pronaći novac. Ako nekoliko stotina milijuna eura, koliko se razilazimo, ugrožava državne financije, onda to znači da smo u velikim problemima, kazao je.

Kao primjer naveo je procijenjeni trošak naknade za topli obrok te ga usporedio s drugim državnim izdacima.

- Govorimo o oko 200 milijuna eura. To je otprilike vrijednost šest tenkova Leopard. S druge strane imate 270 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama. Time želim pokazati da je riječ o pitanju prioriteta, poručio je.

"Pregovori nisu ultimatum dviju strana"

Govoreći o sindikalnim zahtjevima, Zirdum je upozorila da ih treba promatrati u širem kontekstu.

- Sindikati moraju štititi prava radnika, ali ne možemo se ponašati bez ikakve odgovornosti. U trenutku kada stvari krenu prema dolje, pitanje je tko će preuzeti odgovornost i objasniti odakle će se nešto financirati, rekla je Zirdum.

Osvrnula se i na Stipićevu usporedbu troška toplog obroka s nabavom tenkova Leopard, ocijenivši da se proračunske odluke ne mogu svoditi na takve pojedinačne usporedbe.

- Vrlo je lako banalizirati i reći šest ili osam Leoparda. Postoji odgovornost politike koju Vlada mora preuzeti, ali postavlja se pitanje koju će odgovornost preuzeti sindikati u trenutku kada dođe do problema, kazala je.

Naglasila je da se razlika između sindikalnih zahtjeva i mogućnosti Vlade ne svodi na nekoliko stotina milijuna eura te podsjetila da se na plaće u državnom i javnom sektoru godišnje izdvaja više od devet milijardi eura.

Unatoč razlikama, smatra da postoji prostor za dogovor te je pregovore usporedila s plesom u kojem obje strane u početku kreću različitim ritmom.

- Mislim da postoji dobra vjerojatnost da dođemo do dogovora. Hoće li više ići na osnovicu, manje na topli obrok ili obrnuto, to su detalji koje tek moramo dogovoriti. Ako obje strane ostanu na stajalištu „toliko i ne manje“, onda to nisu pregovori nego zahtjevi dviju strana, istaknula je.

Između prioriteta i proračunskih mogućnosti

Stipić smatra da konačni prostor za povećanja ovisi o političkim prioritetima te da Vlada treba jasno obrazložiti zašto nije moguće osigurati dodatna sredstva za sindikalne zahtjeve.

- Sindikati nisu nerazumni u pregovorima. Druga strana mora dati uvjerljive argumente zašto nema tih nekoliko stotina milijuna eura da se izađe u susret zahtjevima sindikata, rekao je.

Odnos osnovice i materijalnih prava usporedio je s raspodjelom jedne te iste „torte“, istaknuvši da se ukupni iznos određuje prije same raspodjele.

- Ministri financija pred sindikate dolaze s tortom koja je tolika kolika jest. Možete je raspodijeliti na osnovicu, topli obrok, božićnicu ili nešto drugo, ali torta ostaje ista. Prije toga netko je već odredio prioritete i odlučio za što novca ima, a za što nema, poručio je Stipić.

Zirdum je, s druge strane, naglasila da se rast plaća mora promatrati u kontekstu ukupnih obveza državnog proračuna. Prednost bi pritom dala povećanju osnovice jer ono utječe i na buduća mirovinska prava zaposlenih.

- Plaće moraju rasti i radnici zaslužuju veće plaće. Pitanje je samo koliko možemo povećati izdvajanja, a da pritom ne ugrozimo neka druga prava, istaknula je.

Kao jedno od mogućih dugoročnijih rješenja spomenuta je i indeksacija, no Zirdum smatra da takav model nosi određene rizike jer bi mogao suziti prostor za kolektivno pregovaranje.

- Mislim da je uvijek bolje sjesti za stol i razgovarati. Određivanje osnovice nije stvar samo inflacije, nego se gleda gospodarstvo u cjelini, okruženje i niz drugih pokazatelja, zaključila je.