Konferencija o budućnosti kohezijske politike

Zagreb je domaćin "Konferencije o budućnosti kohezijske politike nakon 2027.. Kohezijska politika glavna je investicijska politika Europske unije s više od 30 posto udjela u ukupnom proračunu. U raspravi su, među ostalim, sudjelovali potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministar Šime Erlić i premijer Andrej Plenković. Istaknuto je da će poseban fokus biti na demografskim mjerama zbog rastućeg utjecaja demografskih promjena na mnoge europske zemlje.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u uvodnom govoru rekao je da je kohezijska politika glavna investicijska politika Europske unije sa preko 30 posto ukupnog udjela u Europskom proračunu.

- Tradicionalno je najsnažnija, najveća investicijska politika Europske unije, a njezin cilj je jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji. Ona je temeljni, ključni cilj koji konstantno komuniciramo iz ministarstva regionalnog razvoja, a to je smanjenje razlika kako između država, tako i između regija u Europskoj uniji, rekao je. 

Učinci kohezijske politike u Hrvatskoj

Istaknuo je kako učinke kohezijske politike danas vidimo svakodnevno.

- Vidimo ih u Hrvatskoj, u svim dijelovima Lijepe naše, jer nema dijela Republike Hrvatske u kojem se nešto nije realiziralo, u kojem se nešto nije materijaliziralo sredstvima europskih fondova. Preko 12.000 projekata samo iz kohezije, znači iz kohezijskih fondova, je realizirano diljem Hrvatske i uistinu ta su sredstva pomogla da se i podignu standardi kvalitete javnih usluga, standardi kvalitete života, upravo zahvaljujući tim ulaganjima i provedbom ove značajne investicijske europske politike. Međutim, kada kažemo kohezijska politika u javnom prostoru, često ona ne izaziva, toliko pažnje i možda joj se ne pridaje tolika pažnja koju ona zapravo u suštini ima i možda se nedovoljno jasno shvaća da iza te riječi, iza taj pojam kohezijske politike, zapravo stoje oni najvažniji, kapitalni fondovi Europske unije iz kojih se financiraju gotovo sve najvažnije ili su financirane konkretno u Hrvatskoj, kapitalne investicije diljem Lijepe naše, kako kroz Europski fond za regionalni razvoj, tako kroz kohezijski fond, pa tako i kroz Europski socijalni fond i po novome će se financirati i kroz fond za pravilnu tranziciju, istaknuo je ministar Erlić.

- Upravo sredstva kohezije su ona koja su, na neki način i obilježila naše članstvo u Europskoj uniji i koja su stvorila pretpostavke za današnji snažni razvoj Hrvatske, koji je evidentan, rastemo iznad prosjeka Europske unije i ono što je najvažnije, smanjujemo razlike za onim razvijenijim zemljama članicama Europske unije, istaknuo je Erlić.

Pridržavanje kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama EU

- Koliko je važna ova politika, dovoljno govori bazični podatak da skoro trećinu europskog proračuna države članice posvećuju kohezijskoj politici. To je podatak bez kojeg nema daljnjeg pristupa onom značaju ove politike. Najvažniji segment kohezijske politike je u biti pridržavanje kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama EU-a, da one koje su razvijenije pomognu onima koje su manje razvijene, iz različitih, često objektivnih razloga, dostići prosjek razvoja EU. I to je temeljni smisao kohezijske politike - da svi idemo prema naprijed zajedno, a da oni koji su slabiji vode politiku lovljenja koraka, onoga što smo mi na početku našeg prvog mandata zvali 'Catching up'. I sada kada smo u 2023. deset godina članstva u Europskoj uniji je iza nas i mi ćemo u roku, a to je do kraja ove godine, kao što smo u potpunosti iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za potres, tako ćemo u potpunosti iskoristiti sredstva iz prve financijske perspektive, tako ćemo u potpunosti iskoristiti sredstva i bespovratna sredstva i zajmove iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Mi ćemo u potpunosti iskoristiti sve ono što je bilo predviđeno s višegodišnjim financijskim okvirom 2014 -2020. To je važna poruka, pogotovo sada kada se resori i drugi subjekti zahuktavaju u apsorpciji sredstava iz nove financijske perspektive. Tu se želim osvrnuti na ključne dane koji su razlog da ovo četvrto desetljeće Hrvatske demokracije nama kao društvu, omogućuje najviše sredstava iz europskih izvora u ovih deset godina, rekao je premijer Andrej Plenković.

Cilj kohezijske politike u RH

Istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj "uklopiti nacionalne razvojne prioritete, da nam ubrzava transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima funkcioniranja, da pridonese stvaranju novih radnih mjesta, da pridonese stvaranju većih ulaganja Hrvatske investiciju, da pridonese smanjenju stupnja nerazvijenosti unutar Hrvatske".

- Važno je da shvatimo na razini Europe da ova politika ima svoju prekograničnu dimenziju, gdje se krizna politika provodi na način da služi kao most bolje suradnje između susjednih zemalja i šireg susjedstva i koja želi iskoristiti iskustva onih koji su to koristili dulje godina, ubrzati razvojne procese onih koji su u Uniji kaskali. I zato je kvalitetna suradnja koju imamo s predsjednicom komisije, s našom potpredsjednicom i s nadležnom povjerenicom, a to je portugalska povjerenica Ferreira, za provođenje kohezijske politike za Hrvatsku posebno važna, naglasio je Plenković.

- Kohezija znači da smo svi skupa, da funkcioniramo zajedno, kao društvo i zajednica, zaključio je premijer.

Važnost kohezijske politike i demografija

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica rekla je kako trenutno intenzivno rade na mandatu koji im je prije ljeta dodijelila Europska komisija, a koji podrazumijeva predstavljanje niza konkretnih mjera u obliku "toolboxa" do kraja godine.

- Cilj nam je pomoći državama članicama da se uz pomoć europskih fondova bolje nose s demografskim izazovima i osiguraju konkurentnost Europe na globalnoj razini. Kohezijska politika je ključna jer je upravo putem nje osigurana europska pomoć. Također, važna je budućnost kohezijske politike i njen razvoj nakon 2027. godine, istaknula je, te dodala kako je važno uzeti u obzir demografiju prilikom razmišljanja o budućnosti kohezijske politike.

- Demografske promjene polako, ali temeljito utječu na preoblikovanje naših europskih regija, rekla je.