Prgomet: Logopedska skrb mora biti dostupnija i izvan velikih centara

O ulozi logopeda u zdravstvenom sustavu, dugim listama čekanja i mogućim rješenjima za veću dostupnost logopedske skrbi u središnjem Dnevniku govorio je Drago Prgomet, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.

Prgomet je upozorio da se logopedija u javnosti često povezuje isključivo s radom s djecom i privatnom praksom, iako velik broj logopeda radi u zdravstvenom sustavu i s odraslim pacijentima.

- Od oko 1100 logopeda, oko 200 ih je u privatnoj praksi, dok ih oko 400 radi u bolnicama, domovima zdravlja i drugim dijelovima zdravstvenog sustava. U KBC-u Zagreb rade vrlo zahtjevne dijagnostičke i terapijske postupke, ne samo s djecom nego i s odraslim bolesnicima, rekao je.

Posebno je istaknuo potrebe pacijenata s karcinomima glave i vrata te osoba nakon moždanog udara, kod kojih su teškoće s govorom i gutanjem česte i zahtijevaju logopedsku rehabilitaciju.

- Godišnje oko 3000 bolesnika s karcinomima glave i vrata treba logopedsku skrb, a procjenjuje se da oko 26 tisuća bolesnika nakon moždanog udara ima teškoće s gutanjem i govorom. Tu su i bolesnici s multiplom sklerozom te djeca s teškim lokomotornim teškoćama, naveo je.

"Jednaka dostupnost logopedske skrbi"

Govoreći o dostupnosti terapije, Prgomet je poručio da pacijenti ne bi trebali zbog svakog dijela rehabilitacije putovati u Zagreb ako im je odgovarajuća skrb dostupna bliže mjestu stanovanja.

- Ako postoji logoped u nekom gradu daleko od Zagreba, bili bismo najsretniji da se dio terapije i rehabilitacije provodi upravo tamo, kako pacijenti ne bi dodatno opterećivali svoje zdravstveno stanje, ali ni troškove života, rekao je.

Govoreći o raspravi o minimalnim tehničkim uvjetima, Prgomet nije ulazio u pojedinačne prostorne zahtjeve, nego je naglasio da pacijenti moraju imati jednake uvjete neovisno o tome koriste li uslugu u javnom ili privatnom sustavu.

- Moraju postojati isti uvjeti za svakog bolesnika, bez obzira traži li pomoć u bolnici, domu zdravlja ili kod logopeda u privatnoj praksi, rekao je.

"Više logopeda za dostupniju terapiju"

Duge liste čekanja, smatra, pokazuju da logopeda nema dovoljno, pa kao jedan od prvih poteza vidi povećanje upisnih kvota na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.

- Ministarstvo zdravstva i fakultet mogu i trebaju povećati broj studenata. Istodobno je važno da Ministarstvo i Komora imaju jednak pristup tehničkim uvjetima u privatnim praksama, bolnicama i domovima zdravlja, rekao je Prgomet.

Zauzeo se i za to da HZZO omogući financiranje barem dijela logopedske dijagnostike i rehabilitacije u privatnoj praksi, kako bi pacijenti mogli koristiti usluge i na uputnicu.

- Moraju postojati jednaka prava za sve, neovisno o tome radi li se o djeci, odraslima ili osobama s dodatnim zdravstvenim teškoćama. Nitko od uključenih u ovaj proces ne bi smio biti isključiv, zaključio je.