Jandroković: Referendum 1991. spomenik snazi demokratske volje hrvatskog naroda

Prije 35 godina u Hrvatskoj je održan povijesni referendum o hrvatskoj samostalnosti na kojemu su njeni građani odlučivali o budućnosti države.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je povodom 35. obljetnice održavanja referenduma o hrvatskoj samostalnosti, kako je 19. svibnja 1991. jedan od ključnih datuma hrvatske povijesti, a referendum održan tog dana spomenik snazi demokratske volje hrvatskoga naroda.

- Sjećamo se toga proljeća 1991. godine i duboke krize u bivšoj državi izazvane velikosrpskom politikom Slobodana Miloševića i zadnjim pokušajima struktura komunističke vlasti da opstanu, kazao je Jandroković.

Podsjetio je kako su hrvatski građani u tim okolnostima odlučili preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost i jasno iskazali protivljenje ostanku u Jugoslaviji, naglasivši da je 19. svibnja 1991. godine nesumnjivo jedan od ključnih datuma suvremene hrvatske povijesti. Referendum održan tog dana spomenik je snazi demokratske volje hrvatskoga naroda, poručio je.

- Više od 93 posto svih onih koji su pristupili referendumu izjasnilo se za samostalnu i suverenu hrvatsku državu. Volja našeg naroda, tada tako nedvosmisleno izražena demokratskim putem, postala je temeljem buduće hrvatske neovisnosti i slobode, naglasio je predsjednik Sabora uz podsjetnik i na prve demokratske višestranačke izbore 1990. te donošenje prvog hrvatskog Ustava u prosincu iste godine.

Rezultati referenduma otvorili su put novim prekretničkim političkim odlukama i promjenama - Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a zatim je uslijedila i odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, 8. listopada 1991. godine, dodao je.

- Prisjećamo se s posebnim uvažavanjem i zahvalnošću prvog hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i tadašnjeg državnog vodstva jer su u tim prijelomnim okolnostima znali odlučno povesti Hrvatsku putem demokracije, slobode i samostalnosti, poručio je Jandroković.

Predsjednik Sabora uputio je zahvalu i svima koji su sudjelovali u obrani naše domovine, kao i svima onima koji su za slobodu i neovisnost Hrvatske u Domovinskom ratu dali ono najvrjednije - svoje živote.

- Spremnost hrvatskih branitelja na najveće žrtve i konačna pobjeda u Domovinskom ratu u srži su naše slobode i neovisnosti, temelj za sva naša dosadašnja i buduća postignuća, rekao je.

U vremenu sve složenijih globalnih okolnosti važno je jasno i odgovorno govoriti o presudnim trenucima našega puta prema slobodi i samostalnosti, rekao je Jandroković, poručivši da će "narod koji čuva uspomenu na ključne trenutke vlastite državnosti i koji razumije cijenu vlastite slobode, znati sačuvati svoju sigurnost, demokraciju i vlastiti identitet".

- Ovaj i druge formativne datume za hrvatsku državu ne bismo smjeli promatrati samo kao dio povijesti, nego i kao trajne podsjetnike na vrijednosti na kojima je nastala moderna hrvatska država. Na vrijednosti koje moramo znati čuvati - slobodu, mir i demokraciju. Isto tako, morali bi nam biti i poziv na više zajedništva i odgovornosti prema našoj budućnosti, zaključio je. 

Prije 35 godina održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti

Referendum je držan godinu dana nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora i konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora, referendum od 19. svibnja 1991. godine otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada te godine.

Odluku o raspisivanju referenduma u travnju je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, učinio je to u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ i u vrijeme kada se Hrvatska već suočila sa otvorenom pobunom dijela lokalnih Srba.

Na referendumu su građanima bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa 'za' i 'protiv', odlučivali su na listićima plave i crvene boje.

Pravo odlučivanja imalo je 3, 6 milijuna birača.

Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama

O tom se pitanju izjasnilo 3.051.881 ili 83,6 posto birača, 'za' ih je zaokružilo više od 2, 8 milijuna ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv ih je glasovalo oko 127.000 (4,15 posto).

Na crvenom listiću pitanje je bilo: Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi? Od 3.051.881 birača (83,6 posto), koliko ih je glasovalo, ogromna većina, njih više od 2, 8 milijuna (92, 2 posti) bilo je 'protiv', a samo 164.000 (5,38 posto), 'za'.

Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.