Prijedlog kurikula predškole na udaru kritika: Štetan, manjkav i neprovediv

Prijedlog odluke Nacionalnog kurikuluma predškole, kojim se od 2025. namjerava uvesti devetogodišnja škola, izazvao je pretežno kritike u javnoj raspravi u kojoj se javili brojni stručnjaci u tom području, tražeći njegovo povlačenje jer smatraju da je manjkav, štetan i neprovediv.

Riječ je o prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se od iduće godine namjerava uvesti devetogodišnja škola, ali ne uvođenjem novog, 9. razreda, već utrostručenjem broja sati predškole.

U planu je obaveznu satnicu predškole povećati sa sadašnjih 150 do 250 sati na 700 sati kroz čitavu pedagošku godinu prije upisa djeteta u osnovnu školu, po uzoru na europske zemlje.

Postojeći program ne zadovoljava standarde

- To je nužno učiniti jer postojeći program predškole u Hrvatskoj sadržajem i trajanjem ne zadovoljava standarde očekivanih kompetencija djece koja ga pohađaju, stoji u uvodu odluke MZO-a.

Pojašnjavaju da, iako obvezan, program predškole u Hrvatskoj ne ulazi u Eurydiceovu statistiku te se ne računa kao početak obveznoga obrazovanja u Hrvatskoj, za razliku od zemalja članica EU-a (Švedska, Finska i Litva) koje imaju takav oblik obrazovanja.

- Modernizacijom, preobrazbom i novim konceptom programa predškole, Hrvatska će ne samo de jure, nego i de facto imati devetogodišnje obvezno obrazovanje, dodaje se u dokumentu.

Prijedlog dokumenta je u javnoj raspravi koja je završila 15. svibnja sakupio 155 komentara, a najviše se istaknuo komentar Udruge Sidro odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću koja je na svojoj platformi okupila u neformalnu radnu skupinu veliki broj stručnjaka - znanstvenika, profesora i praktičara.

U opsežnom komentaru zahtijevaju da se prijedlog povuče i da se "na mogućem tragu prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole iz 2017. godine, a temeljeno na znanstvenim činjenicama i istraživanjima, uz uključivanje visokokvalitetnih stručnjaka iz ovog područja, izradi dokument koji će biti kvalitetna okosnica programa predškole".

Ukazuju na manjkavost i neprimjerenost predloženog dokumenta, ističući da je ovakav prijedlog sadržajno neprihvatljiv i neprovediv.

- Neprovedivost se očituje u prisutnim materijalnim, prostornim, smještajnim i kadrovskim nedostacima, koja unatoč planiranim ulaganjima određenih sredstava, ne mogu biti pravovremeno riješena, stoji u argumentima platforme koja upozorava da je financiranje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa je nemoguće osigurati iste uvjete.

Protive se ideji da se devetogodišnjem obveznom obrazovanju pristupi mehaničkim pripajanjem posljednje vrtićke godine školi i smatraju da bi to trebalo ostvariti dodavanje devete godine završetku postojećeg osnovnoškolskog obrazovanja.

U neskladu s dosadašnjom filozofijom

Drže i da prijedlog odluke počiva "na nizu neznanstvenih polazišta te obiluje kontradiktornim tvrdnjama".

- Vidljivo je da se u kreiranju teksta nije vodilo suvremenim spoznajama o djetinjstvu, djetetu kao i učenju i razvoju djeteta rane i predškolske dobi, smatra platforma.

- Prijedlog novog Kurikuluma predstavlja ne samo terminološki, već i idejni obrat koji je u neskladu s dosadašnjom filozofijom pristupa razvoju djeteta rane i predškolske dobi. Poglavlje vrednovanja posebno zabrinjava, jer je gotovo u potpunosti usmjereno na motivaciju djece putem vanjskih podražaja i ukazuje na nerazumijevanje cjelovitosti bića, poručuju stručnjaci.

Iako pozdravljaju stajalište o odgajatelju kao ključnom stručnjaku u realizaciji kurikuluma, upozoravaju na nedostatak stručnjaka za realizaciju kako redovnih predškolskih programa, tako i same predškole.

Udruga Sidro pokrenula je i peticiju koja ide u smjeru zaustavljanja prijedloga kurikuluma, a dosad su prikupili više od 2200 potpisa. U javnoj raspravi njihov komentar, ujedno i tekst peticije, nebrojeno puta je citiran od sudionika, uz napomene da se slažu u potpunosti sa sadržajem.

U raspravu se uključio i Grad Zagreb

Pročelnik gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš je pozdravio proširenje obveznog obrazovanja na devet godina, uz upozorenje da za prijedloge u dokumentu u Hrvatskoj ne postoje materijalni, kadrovski i prostorni uvjeti.

Zbog toga Grad Zagreb predlaže da se donošenje kurikuluma odgodi dok se ne promijeni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da osigura državno financiranje prostornih uvjeta i provedbe devetogodišnjeg obveznog obrazovanja, uključujući i jednake plaće odgojitelja i drugih radnika za sve dječje vrtiće.

Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba: Neusklađenost može ozbiljno narušiti kvalitetu

- Vrijednost znanja i obrazovna dobrobit svedene su na reprodukciju i akademska postignuća. Neusklađenost pristupa koji se promiču i koriste na različitim razinama sustava može ozbiljno narušiti kvalitetu odgoja i obrazovanja djece tj. budućih učenika, smatra sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica.

U raspravi se javila i Hrvatska psihološka komora te Hrvatsko pedagogijsko društvo koje također traže povlačenje dokumenta.

- Dokument sadrži odgojno obrazovna očekivanja koja nisu u skladu s razvojnim sposobnostima, potrebama ili interesima djece u dobi pred polazak u školu. Da je tome tako dokazuju i dijelovi kurikuluma koji se originalno nalaze u različitim kurikulumima škole, kao što je npr. slučaj s opisom sadržaja iz područja matematike koji je direktni citat kurikuluma škole, navodi komora.

Udruga odgajatelja Maraške također ne podržava predloženi tekst prijedloga kurikuluma:

- Kurikulum predškole čiji prijedlog promatramo je dokument nastao kao administrativna izjava nekolicine stručnjaka bez provjere u praksi i razumijevanja odgojno obrazovnog procesa. Program predškole tako može trajati i puno više sati nego što bi donio ovaj Kurikulum predškole, ali trajanje i satnica ne određuju kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa, navode, između ostalog.

Uz pretežno kritične osvrte, našla se tek nekolicina onih koji su podržali prijedlog odluke, no i njihovi prijedlozi poboljšanja išli su u smjeru onoga što su kritičari iznijeli kao probleme.