09:59 / 17.09.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HTV/M.B./HRT

Kako je došlo do bombastičnog naslova o cjepivu protiv raka?

Prof. dr. Ramadan u Studiju 4

Prof. dr. Ramadan u Studiju 4

Foto: HTV / HRT

Cjepiva za rak postoje već nekoliko godina, ali ona još ne daju veće pomake u usporedbi s klasičnim terapijama protiv raka, izjavio je u Studiju 4 prof. Kristian Ramadan s oksfordskog sveučilišta. U slučaju odobrenog cjepiva protiv raka prostate, ono će produžiti život za nekoliko mjeseci, ali je pitanje - Je li preživljavanje pacijenta više nego u slučaju klasične terapije. dodao je.

Ramadan: Cjepiva protiv raka postoje, ali rak je 200 različitih bolesti

- Cjepiva protiv raka postoje već zadnjih 30 godina, ali moramo znati da rak nije jedna bolest, kao što se u pandemiji borimo s jednim virusom iako on mutira. Rak je oko 200 različitih bolesti, a stanice raka su naše vlastite stanice pa ih imunosni sustav može vrlo teško prepoznati i boriti se protiv njih, rekao je Ramadan.


- Nedavno je odobreno cjepivo protiv metastatskog melanoma, to je onkolitički virus, običan herpes simplex virus koji je modificiran i koji se daje lokalno u slučaju metastatskog melanoma. Bombastični naslovi u medijima pojavili su se zbog znanstvenog rada objavljenog na Oxfordu, koji pokazuje dobre rezultate na miševi i ne znači da će isti učinak imati i na ljudima. Počet će se s kliničkim ispitivanjima, ali u ovom trenutku ne želim reći da imamo nešto veliko na tom putu, naglasio je Ramadan. 

Kako je došlo do bombatičnog naslova u medijima o cjepivu protiv raka?


- Mi na Oxfordu imamo svoje Vijesti kako bi približili znanost ljudima, pa je tako informacija izašla iz naših Vijesti i privukla novinske kuće koje su prenijele da imamo cjepivo protiv raka. U konkretnom slučaju je zanimljivo da isti vektor koji se koristi u cjepivu protiv COVID-a u oksfordskom AstraZnecinom cjepivu, a to je čimpanzin adenovirus OX1, ne kodira za protein šiljka koji nas štiti od koronavirua, nego kodira za neke tumorske antigene i time se pojačava imunitet. Važno je spomenuti da je u tom zadnjem radu vidljivo da kombinacijom tih cjepiva možemo stvoriti jaki imunitet, odnosno da tumorske stanice mogu biti napadnute T limfocitima, koji mogu bolje prepoznati tumorske stanice i ubiti ih. Rade na istom principu kao što rade na stvaranju staničnog imuniteta kod zaraznih bolesti. Kod tumora je problem jer on nastaje iz naših vlastitih stanica i jako se dobro može mimikrirati da ga naš imunosni sustav ne prepoznaje. Pokazalo se da kombinacija cjepiva i klasične imunoterapije u miševa  dolazi do potpune radikacije tumorskih stanica. To još ne dokazuje hoće li tako djelovati i na ljudima, to je samo prva stepenica i dobar pokazatelj, rekao je Ramadan. 

Zašto se dugo čeka na cjepivo za rak?


- Virus je strano tijelo i naš imunosni sustav ga jako dobro prepoznaje, on ima samo 30 gena, dok naša stanica raka ima 3.000 gena. Rak je i nastao zato jer može izbjeći naš imunosni sustav. Borba protiv zaraznih bolesti već traje 250 godina, od kada je stvorena prva vakcina protiv boginja, a prije 40 godina su tek iskorijenjene boginje. Istraživanja cjepiva protiv raka počela su tek poslije Drgog svjetskog rata, a ozbiljna tek 1970-ih godina. Protiv raka postoje i preventivne vakcine kao npr. protiv humanog papiloma virusa koji uzrokuje rak grlića meternce. Dakle, postoje preventivna cjepiva, a sada se razvijaju i terapijska, kazao je prof. Ramadan.

Sumnje u cjepivo protiv COVID-a


- U cjepivo nema nikakve sumnje, treba samo pratiti znanstvene podatke. WHO je rekao da će odobriti svako cjepivo koje štiti 50 posto, a cjepiva protiv COVID-a štite i do 80 posto. Prema zadnjim istraživanjima i protiv delta-varijante štite 80 posto. Britanija se otvorila jer je procijepljenost starijih od 16 godina iznad 80 posto. Dolazi do porasta zaraženih, ali nemamo teško oboljelih, a i smrtnost je 10 puta manja. U bolnicama je većina ljudi koji nisu cijepljeni, rekao je Ramadan i dodao da brojevi govore u korist cijepljenja te apelirao da se treba cijepiti.


- Ljudi se boje nuspojava, a tu dosta krivim i novinare koji sporadične slučajeve prenose kao pravilo, kazao je.


O COVID potvrdama


- Postoje i u Britaniji, ali nisu potrebne unutar Britanije, samo u slučaju putovanja izvan države. Puno je veća procijepljenost i ljudi su osvješteniji. Razgovara se o obveznom cijepljenju ljudi na prvoj liniji u zdravstvenom sustavu i taj bi zakon trebao ubrzo biti donesen.


Cjepivo i neplodnost


- Prema istraživanjima, nema pokazatelja ni mehanizma da cjepivo uzrokuje neplodnost. Cjepivo uzrokuje jaki imunosni odgovor pa neke imune stanice možda mogu nekada djelovati na reproduktivne organe, ali još nema pokazatelja za to i trebale bi se provesti ozbiljne studije u tom smjeru, rekao je.


Nošenje maski 


- Kod nas su sve mjere povučene zbog velike procijepljenosti, i dalje ljudi nose maske u javnom prijevozu, na poslu iako nisu obvezne. Maska smanjuje količinu virusa i ja bih je svakako preporučio. 


Cijepljenje djece?


- To je etičko pitanje i ne bih ulazio u polemiku. Pokazalo se da djeca 12-15 godina nisu veliki širitelji zaraze. Jako je važno da se svi stariji od 16 godina cijepe i imat ćemo procijepljenost od 80 posto. Važnije je da roditelji zaštite prvo sebe, kazao je Ramadan.


- Kad sam dolazio u Hrvatsku rekao sam da se neću družiti s necijepljenim ljudima. No u Zagrebu je to još i funkcioniralo, ali što sam išao južnije, rekao bih, sve tužnije, i dok sam došao do mojih Konavala morao sam popustiti. Držao sam se svih epidemioloških mjera i malo su me ljudi gledali čudno, rekao je za kraj i gledateljima poručio: Cijepite se!  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!