Roksandić o izmjeni Kaznenog zakona: Zviždači su važni

Izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" komentirala je izmjene Kaznenog zakona, situaciju u pravosuđu i najavljeni bijeli štrajk sudaca.

Osvrnula se i na korupciju kao rak-ranu hrvatskog društva.

Štrajk znači još jedan zastoj u pravosuđu

Roksandić je naglasila da štrajk sudaca znači još jedan zastoj u pravosuđu. Sucima se pridružuju i državni odvjetnici.

Dodala je da je to sigurno paraliza sustava te se ponajprije treba pitati zašto je do te paralize uopće i došlo. Rekla je da nije stručnjak za to područje, ali potrebno je vidjeti je li štrajk sudaca uopće dozvoljen kao takav.

No, posve je jasno da se suci suočavaju s nedostatkom opreme i prostora.

- Tako da razumijem njihovo nezadovoljstvo koje treba biti ispunjeno. Njihovi preduvjeti za rad trebaju biti ispunjeni do kraja kako bi mislili samo o predmetima, poručila je. 

"Vlada mora voditi računa kako raspodijeliti proračun"

Vrhovni sud objavio je da se ročišta neće održavati. Što znači superiorna pozicija Vlade?

- Imamo vladavinu prava i naravno da imamo tri oblika vlasti, da izvršna vlast ima određene izvršne funkcije. Tko u drugim državama određuje plaće sudaca, zaista ne znam, ali to je možda dobar argument koji se treba istražiti i eventualno promijeniti zakonodavstvo, ali je sad kako je, i Vlada mora voditi računa, između ostalog, kako proračun raspodijeliti, a sad, radi li to na najbolji način, to je drugo pitanje, naglasila je Roksandić.

Izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu rekla je da i znanstvenici trebaju razmisliti gdje se nalaze u raspodijeli plaća. 

 Izbor glavnog državnog odvjetnika

Roksandić je komentirala i izbor glavnog državnog odvjetnika. Istaknula je da je sam izbor transparentan jer svi mogu pratiti odgovore kandidata za Državnog odvjetnika, te svi mogu imati sud koji bi kandidat bio najbolji za obavljanje te važne dužnosti.

- To moraju biti osobe koje su sposobne voditi Državno odvjetništvo, koje imaju jako dobre vještine upravljanja ljudima, jer to je i upravljačka pozicija, koje imaju veliko znanje i koje imaju veliku hrabrost i koje imaju veliku etiku, integritet, što znači da bi osoba koja je na čelu Državnog odvjetništva je odgovorna za državno odvjetništvo, a svi želimo mirno spavati kako smo nedužni i želimo da kompleksni predmeti idu što brže i što kvalitetnije. Prema tome mislim da jest transparentno da mi vidimo prijedloge programa i odgovore kandidata, ali mislim da je jednako tako velika odgovornost na saborskim zastupnicima svima koji su izabrani da također svoj posao rade onako kako najbolje trebaju i prema pravilima struke i u skladu s integritetom. I sad kada se to spoji zajedno i kada imamo tu i izvršnu vlast i kandidate za odvjetništvo i ako svi se tako ponašamo, onda taj postupak definitivno treba voditi izboru najboljeg u tom trenutku mogućeg, sigurno su više njih je kvalitetno, ali treba izabrati jednog koji ima u danom trenutku osobine koje su najpotrebnije da Državno odvjetništvo nastavi svoj rad i da ga unaprijedi što se tiče profesije i općenito pristupa, rekla je.

 Je li se pojavio dobar kandidat?

- Vjerujem da je, ja sam optimist, ali optimist s oprezom i vjerujem da je, vjerujem da barem ako tako trebamo suditi da osobe koje su se javile su uvjerene da one sa svojim sposobnostima, Državno odvjetništvo mogu voditi. Sigurna sam da osobe koje su se javile, barem bi trebali biti dovoljno ozbiljne, a jesu, da znaju što znači biti Glavni državni odvjetnik. Već smo imali do sada iskustva s određenim ponašanjima koji nam sigurno daju do znanja kako javnost, a ne samo javnost, nego i struka i okrivljenici, između ostalog kao i da ne zanemarimo vrlo važan imovinski dio Državnog odvjetništva, želimo biti bolja država, za to nam treba profesionalno Državno odvjetništvo koje nije politizirano i koje obavlja pravila po pravilima struke. Ne kažem da do sad to nije bilo, ali to je nešto što treba stalno naglašavati, poručila je.

Dodala je da dolazak iz sustava jest prednost, ali može biti i opterećenje. A kandidatu koji ne dolazi iz sustava, prednost je što nema tog opterećenja, ali mu treba vrijeme. 

O izmjeni Kaznenog zakona: Zviždači su važni 

Trenutačno je u fokusu zbivanja i izmjena Kaznenog zakona, kojom se uvodi novo kazneno djelo - neovlašteno otkrivanje sadržaja. Roksandić je istaknula da je pitanje kako će biti to kazneno djelo na kraju, koji će mu biti elementi.

- Moramo reći da već imamo slično kazneno djelo koje ne obuhvaća baš sve elemente i moram reći sa strane struke, da druge države imaju ta kaznena djela. Naravno, pitanje je koji su opet svi elementi, ali nije sad to nešto što je nepoznato i što Hrvatska uvodi. S druge strane, moramo biti svjesni da moramo poštivati i nedužnost osobe, vidjeli smo za neke nikad potvrđene optužnice. Naravno da s druge strane javnost ima pravo znati za veliku korupciju. Ali, selektivno puštanje informacija u određenoj fazi pogotovo na početku je nešto što ne bi se trebalo definitivno raditi i što je u apsolutno i protivno pravilima i Državnog odvjetništva i odvjetnici imaju svoju etiku. Znači, ne mogu reći da se slažem da je to sada neviđeno u Europskoj uniji, da takva djela ne postoje. Baš sam i razgovarala s svojim kolegama iz Njemačke koji imaju vrlo ozbiljno regulirana ta kaznena djela. Samo, to s druge strane ne znači da zviždači koji su apsolutno zaštićeni na nivou Europske unije neće moći postojati, jer zviždači su iznimno bitni upravo za koruptivna kaznena djela. Novinari su isključeni, do duše nisam sigurna da je po meni to u redu, dodala je.  

Je li Hrvatska korumpirana zemlja?

Percepcija ljudi u Hrvatskoj jest da smo vrlo korumpirana zemlja i kad se građani izjašnjavaju u anketama, oni otprilike kažu da je to jedan od većih problema u Hrvatskoj. Pratili smo korupciju zbog lovačkih dozvola, za moćnog suca su prali novac u tvrtkama u stečaju, zatim policajci koji su uzimali novac od migranata.

Dakle, to su sitne stvari, ako pogledamo prema nekoj materijalnoj vrijednosti i one krupne stvari, velike procese koji još traju i gdje još nemamo ni sve optužnice. Koliko smo korumpirano društvo?

 

Izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić poručila je da prema posljednjem Eurobarometru što Europska unija radi za svaku državu, prema percepciji smo na 90 posto.

- Ali ne smijemo zaboraviti da je prosjek 60 posto, znači nije baš svuda bolje nego kod nas, doduše mi imamo mentalitet da mislimo ili govorimo da je kod nas uvijek sve najgore. I sad ću vam dati jedan primjer svojih studenata, stranaca Erasmus studenata, što mi je jako drago da imamo, iz gospodarskog kaznenog prava. Mahom, iz država zapadne Europe. Krenem ja s pitanjima koliko mislite da ima korupcije, pogotovo visoke korupcije u vašim državama i odgovor je studenata da je uglavnom nema pretjerano. I svatko od njih treba i dobije zadatak da nađe visoke korupcijske skandale u njihovoj državi. Naravno, Španjolci i mi se tu razumijemo i Portugalci, ali pogotovo Španjolska imaju koruptivnih kaznenih dijela, kao u priči, no vidljivo je i da države zapadnog svijeta, također kad govorimo o visokoj korupciji, pogotovo gdje imamo političku gospodarsku korupciju, što je više novaca, jasno je da će takvih dijela apsolutno biti, tu nismo osamljeni. Situacija u Hrvatskoj je malo drugačija što mi imamo i ovu manju korupciju, i zbog toga velika korupcija, koja je možda viša i u drugim državama, čisto zbog geostrateškog značaja i strateških tvrtki tih država, imaju dojam da toga toliko nema, makar po Eurobarometru se vidi da je najveća korupcija u srazu javnog i privatnog, ali moramo poraditi upravo i na ovim malim slučajevima i moramo svi shvatiti i građani da je ova mala korupcija koja nam se čini nekad korisna, je isto nešto što u konačnici društvu šteti, naglasila je.