Plenković: Ubojstvo u Drnišu otvorilo pitanja kako unaprijediti pravosuđe

Premijer Andrej Plenković osudio je uime Vlade grozan čin ubojstva mladića u Drnišu te izrazio sućut njegovoj obitelji.

Prijenos sjednice Vlade:

- Luka je bio mlad čovjek na pragu početka svog života. Ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogromno ogorčenje javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav da se spriječe ovakve situacije u budućnosti. Ministar Habijan je na sud u Šibeniku uputio pravosudnu inspekciju. Ona će tijekom popodneva ministru predstaviti svoje nalaze. Ovime se otvorilo i pitanje izricanja zaštitnoga nadzora po izricanju kazne za najteža kaznena djela. To su sigurnosne mjere koje imaju ograničeno vremensko trajanje, rekao je Plenković dodajući da će razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera te trenutka njihova izricanja.

Podsjetio je da su sve dosadašnje izmjene Kaznenog i drugih zakona podrazumijevale strože kazne i uvođenje novih kaznenih djela.

- One nisu dovoljne kao potencijalni alat na dispoziciji sudova ako se te kazne ne donose, ili ako je odvijanje pojedinih postupaka sporo kao što je bio slučaj u Šibeniku, dodao je premijer.

Plenković: Vlada priprema novi paket antiinflacijskih mjera

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na najnovije ekonomske prognoze Europske komisije, istaknuvši da su te prognoze čak i više od Vladinih te kazao da već neko vrijeme u Vladi pripremaju novi paket antiinflacijskih mjera.

Europska komisija objavila je u četvrtak proljetne ekonomske prognoze, prema kojima bi ove godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto. Za ovu godinu Komisija predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto).

Plenković je kazao da je Hrvatska i prema najnovijim prognozama EK među najbrže rastućim gospodarstvima u EU i eurozoni.

- Važno je napomenuti da je procjena ovog rasta od strane Komisije čak nešto i viša nego što je procjena Vlade. Dakle, Ministarstvo financija, Zavod za ekonomske analize i prognoze je u aktima koje je Vlada već usvojila ove godine prognoziralo rast u ovoj godini od 2,6 posto. Za usporedbu, da razumijemo gdje je Hrvatska u odnosu na prosjek EU, Komisija projicira rast u 2026. na razini cijele EU na 1,1 posto. Dakle, naš projicirani rast je puno veći nego što je to prosjek EU, a prosječni rast zemalja europodručja projicira se na 0,9 posto", istaknuo je Plenković.

Poručio je da Vlada vodi politiku hvatanja razvojnog koraka za onima koji su ušli u EU prije te će se i dalje približavati prosjeku razvijenosti EU uz snažniju dinamiku nego većina drugih država članica.

Osvrnuo se i na deficit proračuna opće države, koji bi po prognozama EK trebao ove godine biti 2,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 3,0 posto, a u 2027. godini 2,7 posto. Naveo je da 10 država članica ima veći proračunski deficit od Hrvatske, a po prognozama bi taj deficit u 2026. čak 12 zemalja imalo viši od onoga što projicira EK za Hrvatsku. Rekao je da to potvrđuje da Vlada nastavlja očuvanje fiskalne stabilnosti.

Rekao je i da Komisija naglašava prisutan rast inflatornih pritisaka na razini cijele EU koji se prožima kroz više cijene goriva, zbog čega Vlada i intervenira u cijene goriva. U tom kontekstu, kazao je da Vlada već neko vrijeme priprema i novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena i zagrijanosti gospodarstva.

- Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenim na zaštitu standarda hrvatskih građana, na stabilnost tržišta i smirivanje inflatornih pritisaka. Riječ je, naravno, o cjelovitom, dobro osmišljenom paketu koji bi trebao polučiti rezultate u ovoj godini i bit će usmjeren na više sektora, naveo je Plenković.