Plenković: Ubojstvo u Drnišu otvorilo pitanja kako unaprijediti pravosuđe

Premijer Andrej Plenković najoštrije je u četvrtak u ime Vlade osudio strašan čin ubojstva mladića u Drnišu i izrazio sućut obitelji, najavivši i neke kaznenopravne promjene kako bi se takvi slučajevi onemogućili u budućnosti.

Prijenos sjednice Vlade:

- Luka je bio maturant, košarkaš, mlad čovjek na pragu stvarnog početka svog života i ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogromno ogorčenje hrvatske javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav da se spriječe ovakve situacije u budućnosti, rekao je Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Podsjetio je da je ministar Damir Habijan na sud u Šibeniku uputio pravosudnu inspekciju, koja će danas tijekom popodneva ministru predstaviti svoje nalaze.

Plenković je istaknuo kako se ovim slučajem otvorilo i pitanje izricanja zaštitnog nadzora nakon izvršenja kazne za najteža kaznena djela, to su sigurnosne mjere koje i danas postoje u Kaznenom zakonu.

- Njima je ograničeno vremensko trajanje, i to na najviše tri godine. Mi ćemo nakon ovog slučaja u razgovorima koje smo vodili u dogovoru sa kaznenopravnim stručnjacima s uključivanjem svih resora - i pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike - razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera i njihovog sadržaja, pa i trenutka u kojima se izriču, rekao je.

"Nije isto", objasnio je, "izriču li se pri donošenju kazne ili se izriču kad ta kazna, odnosno odsluženje kazne, dođe svome kraju s obzirom na pojedine slučajeve i na obrasce, manje ili više predvidljive, ponašanja osuđenika."

Podsjetio je da su sve naše dosadašnje izmjene Kaznenoga zakona ili drugih zakona podrazumijevale strože kazne, uvođenje novih kaznenih djela, no one nisu samodovoljne kao potencijalan alat na dispoziciji sudova ako se te strože kazne i ne donose u tolikoj mjeri.

Plenković: Vlada priprema novi paket antiinflacijskih mjera

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na najnovije ekonomske prognoze Europske komisije, istaknuvši da su te prognoze čak i više od Vladinih, te rekao da već neko vrijeme u Vladi pripremaju novi paket antiinflacijskih mjera.

Europska komisija objavila je u četvrtak proljetne ekonomske prognoze, prema kojima bi ove godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto. Za ovu godinu Komisija predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto).

Plenković je rekao da je Hrvatska i prema najnovijim prognozama EK među najbrže rastućim gospodarstvima u EU-u i eurozoni.

- Važno je napomenuti da je procjena ovog rasta od strane Komisije čak nešto i viša nego što je procjena Vlade. Dakle, Ministarstvo financija, Zavod za ekonomske analize i prognoze, je u aktima koje je Vlada već usvojila ove godine prognoziralo rast u ovoj godini od 2,6 posto. Za usporedbu, da razumijemo gdje je Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a, Komisija projicira rast u 2026. na razini cijelog EU-a na 1,1 posto. Dakle, naš projicirani rast je puno veći nego što je to prosjek EU-a, a prosječan rast zemalja europodručja projicira se na 0,9 posto, istaknuo je Plenković.

Poručio je da Vlada vodi politiku hvatanja razvojnog koraka za onima koji su ušli u EU prije te će se i dalje približavati prosjeku razvijenosti EU-a uz snažniju dinamiku nego većina drugih država članica.

Osvrnuo se i na deficit proračuna opće države, koji bi po prognozama EK trebao ove godine biti 2,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 3,0 posto, a u 2027. godini 2,7 posto. Naveo je da 10 država članica ima veći proračunski deficit od Hrvatske, a po prognozama bi taj deficit u 2026. čak 12 zemalja imalo viši od onoga što projicira EK za Hrvatsku. Rekao je kako to potvrđuje da Vlada nastavlja očuvanje fiskalne stabilnosti.

Rekao je i da Komisija naglašava prisutan rast inflatornih pritisaka na razini cijelog EU-a koji se prožima kroz više cijene goriva, zbog čega Vlada i intervenira u cijene goriva. U tom kontekstu, dodao je da Vlada već neko vrijeme priprema i novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena i zagrijanosti gospodarstva.

- Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenim na zaštitu standarda hrvatskih građana, na stabilnost tržišta i smirivanje inflatornih pritisaka. Riječ je, naravno, o cjelovitom, dobro osmišljenom paketu koji bi trebao polučiti rezultate u ovoj godini i bit će usmjeren na više sektora, naveo je Plenković.

Plenković: Pronalazak nestalih trajna je zadaća Vlade

Govoreći o komemoraciji u povodu godišnjice bleiburške tragedije i križnog puta, Plenković je iskazao pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, koji su ostavili duboke rane u golemom broju hrvatskih obitelji.

- Na temelju demokratskih načela mi kao Vlada osuđujemo sve totalitarne režime, zalažemo se za utvrđivanje povijesne istine, za dostojanstvo svake žrtve i za kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama i poštovanju jer samo tako nove generacije mogu razumjeti i učiti iz bolnih stranica naše povijesti, a osobito povijesti 20. stoljeća, rekao je.

- S tim u vezi aktivnosti koje se vežu za Domovinski rat, kao temelj suvremene i slobodne Hrvatske, podrazumijevaju i dalje identifikacije žrtava iz Domovinskog rata, dodao je te podsjetio da je potpredsjednik Tomo Medved sudjelovao na jednoj takvoj identifikaciji triju žrtava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, dvojice hrvatskih branitelja i jedne civilne žrtve, koji su nestali ili ubijeni tijekom velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.

- Ove su identifikacije rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja, revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, posebno na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, gdje je dosad identificirano ukupno 38 osoba. Pronalazak nestalih trajna je zadaća Vlade, Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, forenzičara, eksperata, Ministarstva zdravstva i svih lokalnih jedinica vlasti gdje se ta područja nalaze, naglasio je.

Također je istaknuo važnost održavanja Tjedna Hrvata izvan Hrvatske, od 25. do 31. svibnja, gdje će biti niz manifestacija na kojima će sudjelovati velik broj naših sunarodnjaka.