07:00 / 12.03.2021.

Autor: Odri Ribarović/Regionalni dnevnik/HRT

Projekt Beachex - za očuvanje morskog ekosustava

Čuvanje plaža

Čuvanje plaža

Foto: HRT / HRT

Hrvatske šljunčane plaže pod velikim su pritiskom brzorastuće turističke industrije i povećanja kapaciteta nasipavanjem žala, ali i klimatskih promjena. Cilj europskog projekta Beachex koji provode Građevinski fakulteti u Zagrebu i Rijeci sa Sveučilištem u Lancasteru, tehnička je potpora za održivo dohranjivanje i povećanje žala te očuvanje morskoga ekosustava. 

Više od 370 od oko 2 tisuće hrvatskih plaža, prema anketi Beachex- a dohranjuju se nekom vrstom materijala. No, nema standarda, a čestice mulja i zemlje valovi često odnose na morsko dno, gdje uništavaju živi svijet.

- To je problem što ne postoji zakonska regulativa koja definira dohranjivanje; metode i načine, a pogotovo ne razlikuje dohranjivanje od nasipavanja – naglašava prof.dr.sc. Dalibor Carević, projekt Beachex, Građevinski fakultet Zagreb.

Prof.dr.sc. Suzana Ilić sa Sveučilišta u Lancasteru objašnjava kako to rade Britanci:

- Za radove na samoj plaži treba dobiti licencu za dohranjivanje plaža i dokazati da neće biti negativnih efekata na biocenozu.

Primjerice, plaža Grabrovo u Jadranovu na crikveničkoj rivijeri, nasuta je mješavinom materijala zbog koje je ugroženo stanište plemenite periske.

- Što se tiče crikveničkog područja kreće se u istraživanje, probat ćemo ustanoviti do kuda se uočava sedimentacija s obzirom na to da se zna da se nasipavalo zemljom – objašnjava dipl.ing. biologije Milvana Arko-Pijevac, Prirodoslovni muzej Rijeka - partner u projektu Beachex.

U potrazi za održivom formulom, stručni tim Beachex-a, provodi i opsežno pilot istraživanje na najvećoj riječkoj plaži Ploče.

- Koristimo moderne tehnologije daljinskih istraživanja; bespilotnu letjelicu, 3D skener, također provodimo mjerenja batimetrije, dakle ispod razine mora – otkriva dr.sc. Igor Ružić, voditelj mjerenja.

- Da se smanje troškovi održavanja plaža koji se trenutno provode u Hrvatskoj, te da smanjimo negativne ekološke efekte i gradnje i održavanja odnosno dohranjivanja plaža – dodaje prof.dr.sc. Carević.

Uz apel za što skorije donošenje nužnih standarda o kvaliteti plažnog materijala. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!