Projekt 'FishNoWaste': Tribunjski ribari prikupljaju otpad iz mora

Tribunjski ribari zaokružili su sustav prikupljanja otpada u ribarskim lukama. U sklopu projekta "FishNoWaste", nabavljena je oprema kako bi smeće iz podmorja i s ribarica bilo propisno zbrinuto. Riječ je o hrvatsko-talijanskom projektu, vrijednom 2 milijuna 400 tisuća eura, a cilj je - očuvanje jadranskog eko-sustava.

Otpadu je mjesto u spremniku, a ne u moru. No, modra brazda nijemi je svjedok globalnog ekološkog problema, jer ribarske mreže na površinu izvlače gorku istinu.       

- Počevši od boca, pa do važova od velikih trgovačkih brodova, kompletna kanta od 200 litara puna je kaljuže, istaknuo je ribar iz Tribunja Branko Ferara.

Samo u jednom danu koćarica može prikupiti desetke kilograma neželjenog ulova. Godišnje i do 5 tona.

- Koji se sastoji uglavnom od plastike uglavnom od 70 do 90 posto, napominje Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split.

Krivci za onečišćenje Jadrana su poznati.

- S naših ilegalnih odlagališta, s neuređenih odlagališta, otpadnim vodama. Zatim s velikih brodova, kruzera, pa čak i s ribarskih brodova. To su sve izvori zagađenja kojim otpad s kopna dolazi u more, pojašnjava Tea Kuzmić Rosandić iz Udruga Sunce, Split.

Tribunjska je ribarska luka svijetli primjer. Čuvaju i štite Jadran, smeće prikupljaju, odvajaju, zbrinjavaju.

- Tu su i druge vrste otpada, stare ribarske mreže, ribarske kašete, zatim ulja i filtera raznoraznih od motora, napominje Tutman.

Osigurani su kontejneri za sve vrste otpada. I ulovljenog i proizvedenog. Rješenje imaju i za kašete za ribu od stiropora. Koje, kaže struka, čine - čak 20 posto naplavina na žalovima.

- Sad imamo gdje spremiti i donijeti, i to će se dalje reciklirati. Prije toga nije bilo, nego bi nosili doma u svoje kante, poručio je ribar Branko iz Tribunja.

Cilj je čist i zdrav morski eko-sustav, za generacije koje dolaze.       

Lovrić: Projekt FishNoWaste je unaprijedio sustav gospodarenja otpadom

Svaka koćarica uz ribu iz mora donese i nekoliko tona godišnje otpada, a ribarska zadruga Adria već više od desetljeća pokazuje kako su ribarske luke ključne točke u borbi za čišće more kazala je novinarka Ana Štrelov u izravnom javljanju iz Tribunja za središnji Dnevnik HTV-a.

- Projekt FishNoWaste je unaprijedio naš sustav gospodarenja otpadom. Već dugi niz godina u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita surađujemo na projektima prikupljanja pasivno ulovljenog otpada, navela je Matea Lovrić upraviteljica Ribarske zadruge Adria, Tribunj.

Lovrić ističe kako su unaprijedili lučki prihvat otpada.

- Kroz projekt unaprijedili smo naš lučki prihvatni uređaj te smo dodali određene spremnike koje nismo imali, na primjer za otpadni ribolovni alat, stiropor, uljne krpe, filtere i slično, pojašnjava. Svi brodovi u Ribarskoj luci Tribunj mogu adekvatno odlagati otpad s kojim se susreću na svakodnevnoj bazi, a i svi brodovi koji su u Tribunju, odnosno u Ribarskoj luci Tribunj u tranzitu, objašnjava.

Napominje kako su vršili monitoring otpada, te da se na godišnjoj razini radi količinama od jedne i pol tone.

- Kroz projekt 'FishNoWaste' vršili smo monitoring samog otpada, u periodu od listopada 2024. godine do mjeseca listopada 2025. godine. Prikupljena je otprilike jedna i pol tona pasivno ulovljenog otpada, kazala je.

Otpad je različite strukture, a dominira plastika.

- Po strukturi, otpad se prvenstveno odnosi na plastiku. Oko 57 posto otpada, otpada na plastiku. Zatim tekstil 18 posto, te ostale vrste otpada poput metala, stakla, drva. Najučestaliji otpad među svim tim otpadom su naravno plastične vrećice, metalne konzerve i plastične boce, poručila je Lovrić.

Ribarska luka Tribunj primjer je kako se uz dobru suradnju, organizaciju ali i edukaciju more može i treba sačuvati.