Projekt jačanja potresne otpornosti povijesne jezgre Zagreba

Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu u ponedjeljak je pokrenut projekt ZAGGREGATE, četverogodišnja hrvatsko-švicarska suradnja vrijedna tri milijuna eura na jačanju potresne otpornosti povijesnih blokova Zagreba, nastala kao odgovor na razorne potrese 2020. godine.

Projekt zajednički provode Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Švicarski federalni institut tehnologije u Lausanni (EPFL). Voditelji su profesor Josip Atalić s Građevinskog fakulteta i dekanica Fakulteta za arhitekturu, građevinarstvo i okolišno inženjerstvo (ENAC) pri EPFL-u Katrin Beyer, uz višu asistenticu Maju Baniček i istraživača Igora Tomića.

Dekan Građevinskog fakulteta Domagoj Damjanović istaknuo je da će više od 80 posto sredstava biti uloženo u financiranje novih doktorskih i postdoktorskih pozicija, a mladi istraživači radit će naizmjenično u Zagrebu i Lausanni.

- Uvjeren sam kako će rezultati njihova rada dokazati da ovaj projekt predstavlja vrijednu i dobro uloženu upotrebu javnih sredstava, rekao je Damjanović.

Istraživač EPFL-a Igor Tomić rekao je da su potresi bili velika tragedija, ali i velika prilika.

- Potresi su s jedne strane bili velika tragedija, a s druge strane velika prilika da se potresno inženjerstvo u Hrvatskoj podigne na višu razinu, rekao je Tomić.

Projekt je organiziran u šest radnih paketa koji obuhvaćaju prikupljanje podataka o tipologiji zgrada, eksperimentalna istraživanja, numeričko modeliranje te razvoj strategija ojačanja. Istraživači posebno upozoravaju na specifičan problem povijesnih blokova gdje izolirano ojačanje jedne zgrade može povećati seizmički rizik za susjedne zgrade, što dosadašnji inženjerski pristupi nisu adekvatno rješavali.

Rezultati projekta bit će primjenjivi ne samo za Zagreb nego i za druge europske gradove s povijesnim zidanim blokovima, poput Berna, Lausannea, Barcelone i Splita.

Atalić je istaknuo da je još 2014. u prvoj nacionalnoj procjeni potresnog rizika zagrebačka gradska jezgra identificirana kao najveći problem, što je potres 2020. u potpunosti potvrdio. Istaknuo je i da Ministarstvo prostornog uređenja sve više prepoznaje da blokovi zgrada u povijesnoj jezgri moraju ići zajedno u procesu obnove.

Kontekst potresa i odgovor institucija

Posebni savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dominik Skokandić rekao je da je potres 2020. zatekao Hrvatsku bez odgovarajućeg sustava, ali da je taj sustav danas uspostavljen. Najavio je izradu novih seizmičkih karata opasnosti i novog zakona koji će propisati smjernice za postupanje nakon prirodnih katastrofa.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je Ministarstvo dosad obnovilo više od 500 povijesnih zgrada u potresom pogođenim područjima kroz snažan interdisciplinarni pristup.

- Naše jedinstveno iskustvo brze i stručne procjene štete i obnove kulturne baštine na način da se sačuvaju sva svojstva, a zgrade postanu sigurne i otporne na buduće katastrofe, primjer je koji ćemo dijeliti s drugima. Nitko neće moći provoditi tako složene procese obnove a da ne uči na hrvatskom iskustvu, poručila je ministrica.

Podsjetila je da je na početku procesa obnove osnovala međunarodno savjetodavno povjerenstvo za strukturnu obnovu kulturne baštine u potresom pogođenim područjima, čija je članica bila i profesorica Beyer, što je postavilo temelje za ovu suradnju.

Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Hrvoje Meštrić istaknuo je da je Ministarstvo osiguralo dva milijuna eura iz državnog proračuna, a dodatni milijun osigurava Zaklada za znanost Hrvatska (UKF). Podsjetio je da su hrvatska ulaganja u istraživanje i razvoj 2024. dostigla rekordnih 1,2 milijarde eura.

Dekanica EPFL-a Katrin Beyer istaknula je da suradnja između EPFL-a i Građevinskog fakulteta traje od 2020. te da je projekt izvrsna platforma za razvoj nove generacije stručnjaka koji će imati međunarodno iskustvo i odlične primjere iz prakse.

Veleposlanica Švicarske federacije u Hrvatskoj Beatrice Schaer pozdravila je projekt kao primjer kako konkretna međunarodna suradnja može dati opipljive rezultate te istaknula ulogu EPFL-a kao jedne od vodećih europskih institucija u potresnom inženjerstvu.