Prometni kolaps u Zagrebu

Gotovo svakog ljeta imamo istu sliku u Zagrebu - metropola postaje gradilište i gotovo je teško pronaći prometnicu na kojoj se ne „kopa“. 

Odgovor zašto uvijek svjedočimo „napadu marljivosti“ tijekom ljeta - ne mijenja se godinama. Ceste se asfaltiraju ljeti jer su za to idealne temperature, a većina Zagrepčana godišnji odmor provodi na moru. 

Ipak, ovih dana stječe se dojam da su brojna otvorena gradilišta stvorila nikad veće gužve i komplikacije građanima koji nisu otišli na more. 

Prometovanje raskopanim ulicama, zatvorenim podvožnjacima i željezničkim mostovima postali su prava mora. Doslovno kao da su Zagrepčani ovih vrućih srpanjskih dana postali taoci posebne prometne regulacije kojoj se ne vidi kraj. 

O ovoj temi govorio je u emisiji Studio 4, dr. sc. Marko Ševrović, stručnjak za sigurnost cestovnog prometa s Prometnog fakulteta u Zagrebu.

Ševrović naglašava kako je istovremenost radova stvorila problem u prometu.

- Postoji situacija da se i na alternativnim pravcima izvode radovi i to dovodi do ovoga što imamo danas, rekao je.

Dodaje kako smatra da bi trebala postojati bolja koordinacija između svih tijela koja obavljaju radove.

- Činjenica je da postoji problem javne nabave, ugovaranja radova i cijelog niza problema. Administracija i birokracija se stavlja ispred čovjeka. U konačnici grad mora funkcionirati i ljudi koji u njemu rade za vrijeme ljeta osiguravaju rast BDP-a od čega država funkcionira i država mora pronaći način da omogući mobilnost građanima, naglasio je Ševrović.

Ističe kako se vrlo malo vodi računa kako će radovi utjecati na mobilnost građana. Kako kaže, o tome se puno više u zapadnoj Europi vodi računa.

- Kada se radi na nekakvim radovima koji su infrastrukturno osjetljivi, koji utječu na gospodarsku aktivnost građana, ne smije se na njima štedjeti, rekao je i dodao kako bi građani bili za to da se radovi izvode i noću, unatoč tome što je skuplje.