"Prometne kazne rastu, ali postoji problem - sudovi ih smanjuju"

Predstavljen je paket izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji uključuje povećanje niza novčanih kazni - od onih za nevezanje sigurnosnog pojasa do opasnog parkiranja, strože sankcije za nepropisnu vožnju električnih romobila i organiziranje ilegalnih utrka. Nacrt zakona bit će upućen u javno savjetovanje.

O tome je u emisiji HTV-a "Studio 4" govorio izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

- Kazne su visoke, ali zakon ispravlja nelogične kazne gdje su za neke prilično ozbiljne prekršaje bile niske kazne. Sada se to mijenja, te kazne bi trebale djelovati odvraćajuće prema počiniteljima i potaknuti građanstvo na više razmišljanja o tome što njihovi postupci u prometu mogu učiniti, ispričao je.

U zemljama Zapadne Europe, osobito u skandinavskim postoje kazne koje dosežu iznose od 100 tisuća eura. Ističe kako nastoje preuzeti praksu iz tih zemalja koje imaju najveći efekt u smanjenju broja prometnih nesreća.

U Hrvatskoj lani poginula 261 osoba

U prometu je prošle godine na području Hrvatske poginula 261 osoba, što je za čak 22 više u odnosu na 2024. godinu. Međutim, 2025. godina je iznimka u odnosu na posljednjih 10.

- Unazad 10-ak godina imamo trend smanjenja prometnih nesreća. Međutim, broj automobila, ako gledamo na tisuću stanovnika u 10 godina, porastao je na gotovo 50 posto, dok je prosjek Europske unije oko 15 posto. Imamo velik porast vozila pa je za očekivati da ćemo imati više prometnih nesreća, opisao je prof. Ševrović.

Većina kazni smanjuje se na sudovima

Velik izazov u zakonodavstvu općenito je, kaže, što se čak 57 posto kazni smanjuje na sudovima. Ističe kako to može negativno djelovati jer ljudi često mogu pomisliti kako će im se lako umanjiti novčani iznos kazne ako podnesu žalbu.

Što se tiče romobila, povišene kazne predviđene su za roditelje čija su djeca mlađa od 14 godina.

- To je mjera koja bi trebala djelovati preventivno. Ne želimo kažnjavati roditelje kada se nešto dogodi jer kada se nešto dogodi, to je već jako velika kazna. Ja se zalažem da smo tu dobnu granicu od 14 godina trebali povisiti i na 16 godina, istaknuo je prof. Ševrović.

Apelira na roditelje, jer ako kupe djetetu romobil koji je ograničen na 25 km/h, ta se blokada vrlo jednostavno može skinuti. Potrebno je samo dignuti zadnji kotač, okrenuti ručicu i ako se pokaže više od 25 km/h, znači da je blokada skinuta. Dijete samo mora pronaći kod na internetu s kojim to može učiniti.

Fiksne kamere su efektivne, ali imaju određeni vijek trajanja

Sustavi kontrole nadzora na cestama pokazali su se dobrima, ali ipak ima određene izazove.

- Postavlja se puno fiksnih kamera i njihov efekt je velik. Na mjestima gdje se postavljaju, u principu se više ne događaju teške nesreće, ali je problem što te kamere imaju određeni vijek trajanja. Prema našim istraživanjima, kada se stavi kamera, prosječna brzina vožnje padne, promet se smiri, ali nakon nekoliko mjeseci stvari se vrate na sličnu razinu ili nešto nižu, ipak ljudi malo više paze, rekao je.

Sigurnosni pojas čuva život

Više od 50 posto osoba koje su smrtno stradale u prometnoj nesreći nisu bile vezane sigurnosnim pojasom. Prof. Ševrović poručuje da pojas čuva život, kako na suvozačevom sjedalu, tako i ja na stražnjem.

Ako osoba na stražnjem sjedalu nije vezana sigurnosnim pojasom, u slučaju prometne nesreće ona može usmrtiti ili ozlijediti drugu osobu u vozilu. Sigurnosni pojas može spasiti osobu da ne ispadne iz vozila ili da ne udari glavom ili tijelom u određeni čvrsti objekt i smrtno strada.

Na samom kraju, prof. Ševrović ističe kako je potrebno unaprjeđivati prometnu kulturu građana.

- Ako gledamo statistiku Europske unije, što idemo južnije, to je situacija gora. Na primjer, prije 20-30 godina vrlo malo ljudi koristilo je kacigu na motociklu, danas smo na okvirno 98 posto korištenja kacige. To se može promijeniti. Ljudi shvate da to nije zbog punjenja proračuna, nego da je to zbog njihove sigurnosti. Prometna kultura je nešto na čemu treba raditi, zaključio je.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: