Prosvjed inicijative "Za zeleni Pampas" u Osijeku zbog izgradnje obaloutvrde

Zbog radova na izgradnji obaloutvrde, koje smatraju nezakonitim, Građanska inicijativa "Za zeleni Pampas", u subotu je u Osijeku održala javni prosvjed kod lokacije izvođenja radova na desnoj obali Drave te najavila kako će nastaviti poduzimati korake koji su u okviru demokratskih procedura.

Ta je inicijativa nedavno Državnom inspektoratu prijavila "Hrvatske vode" kao investitora radova zbog sumnje u kazneno djelo uništavanja prirode i sumnje u kazneno djelo protiv službene dužnosti te je od Inspektorata zatražila trenutnu obustavu radova, kako ne bi dolazilo do daljnje štete.

Na prosvjedu se, po procjenama medija, okupilo stotinjak građana koji su nosili transparente s natpisima "Stop betonizaciji Pampasa", "Da šetnici, ne betonizaciji", "Ne zovite uništavanje razvojem" te "Kako djetetu objasniti da je beton važniji od Drave".

Traže cjelovitu studiju za okoliš

Član inicijative Mirko Andrić podsjetio je da se radovi, koji uključuju upotrebu oko šest tisuća tona betona na obali Drave, izvode na zaštićenom području rezervata biosfere "Natura 2000" i regionalnog parka "Mura-Drava".

- Nismo protiv šetnice i razvoja, ali smatramo da tolika količina betona nije primjerena i da nam "zeleni" grad Osijek nestaje pred očima. Proces oko ovoga problema na razini EU još traje, i mislimo da je skandalozno da krećemo u nešto za što određeni postupci još nisu okončani, kazao je Andrić.

Istaknuo je kako, osim podnesene prijave Državnom inspektoratu, traže da se za ovaj projekt izradi cjelovita studija utjecaja na okoliš, a od grada Osijeka, kao suinvestitora osnivanje Zelenog savjeta, kako bi se ostvarila komunikacija s incijativama i udrugama iz tog područja.

Članica Inicijative Kristinka Baglama rekla je da nisu protiv uređenja ovoga prostora i dodatnih sadržaja, ali su definitivno protiv betoniranja oko dva kilometra obale Drave.

Upozorila je da je za ovaj projekt izrađen elaborat, što je dokument niže razine, ali ne i studija zaštite okoliša, što bi bilo sukladno današnjoj europskoj regulativi o zaštiti prirode, jer se ovdje radi o zaštićenom području i vodocrpilišnoj zoni. Ističe kako će inicijativa nastaviti poduzimati sve moguće korake, koji će joj biti na raspolaganju, a da su u okviru demokratskih procedura.

Mirko Andrić je u razgovoru s novinarkom HTV-a Marijom Završki rekao da su se na prosvjed u Osijeku odlučili nakon neuspješnih pokušaja komunikacije s nadležnima. Protive se zahvatu koji, prema njegovim riječima, uključuje šest tisuća tona betona, asfalta i opločnika na zaštićenom području uz Dravu.

- Okupili smo se ovdje zato što smo bili prisiljeni. Unatoč pokušajima komunikacije s Ministarstvom, Gradom Osijekom i Hrvatskim vodama, komunikacija je svaki put bila izuzetno loša i spora, a onda su nam umjesto odgovora poslali bagere, rekao je Andrić, odgovarajući na pitanje o cilju prosvjeda i poruci gradu i građanima.

"Nismo protiv razvoja ni spajanja šetnica"

Andrić je istaknuo da šest tisuća tona betona, asfalta i opločnika nije rješenje za prostor u Regionalnom parku Mura-Drava, području ekološke mreže Natura 2000 i UNESCO-ovu rezervatu biosfere, koji je opisao kao jedini na svijetu koji se proteže kroz pet država.

- Nismo protiv razvoja, nismo protiv spajanja šetnica. Mi smo za prirodni tok Drave, za jedinu preostalu divlju rijeku Europe koja diše, a ne rijeku koja je okovana betonom poput smrtnog lijesa, poručio je.

Na pitanje kako bi prostor prema projektu trebao izgledati i gdje će u njemu biti drveće i zelenilo, Andrić je odgovorio da će drveće zapravo služiti kao ukras.

- Sada imamo drveće i prostor čija su srž zelenilo i bioraznolikost. Na kraju ćemo to drveće i hortikulturu pretvoriti u ukras betonu, rekao je.

Upozorio je i na velike toplinske valove te ustvrdio da velik dio drveća koje se sadi diljem Hrvatske, pa tako i u Osijeku, ne preživljava toplinske udare unatoč brizi i zalijevanju.

- Umjesto da srž bude raznolika priroda, pretvorit ćemo je u ukras betonu, kazao je.

Završki je podsjetila da su iz inicijative Hrvatske vode prijavili Državnom inspektoratu te prenijela odgovor Hrvatskih voda da je sve u skladu sa zakonom, da je izrađen stručni elaborat i da će na tom prostoru biti zelenila.

Andrić je odgovorio da problem vidi u razdvajanju velikog projekta na manje dijelove, za koje se potom izrađuje elaborat umjesto studije utjecaja na okoliš.

- Golemi projekt rascjepkate na male dijelove, a onda, kada se postavi pitanje studije utjecaja na okoliš, odlučite: ‘To je premalen komad, napravit ćemo elaborat.’ Ista tvrtka koja radi projekt gradnje, začudo, napravi i elaborat koji pokaže da je sve u redu, ustvrdio je.

Dodao je da, prema njegovu tumačenju, i elaborat navodi da na tom području ne postoji opasnost od poplave, iako se gradnja obaloutvrde obrazlaže zaštitom od poplava.

- Prava opasnost ne postoji. Problem je u tome što se želi okrenuti novac, i to na štetu građana i okoliša, ustvrdio je Andrić.