''Protiv zaborava'': Vlada reducira povijest 90-ih, ključna je kultura pamćenja

Vladajuće institucije šire virus iskrivljavanja činjenica i mitove iz 1990-ih, a potrebna nam je uključiva kultura pamćenja, rečeno je u četvrtak na otvaranju drugog izdanja festivala ''Protiv zaborava'' u organizaciji Documente Centra za suočavanje za prošlošću i u suradnji s KIC-om.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je kako je namjera ovogodišnjeg festivala otvoriti ''dijalog o nelagodama'' te se baviti pitanjima rehabilitacije ratnih zločinaca, položajem civilnih žrtava rata, mjestima traume i antiratnog otpora te ulogom umjetnosti i kulture u oblikovanju društvenog pamćenja.

- Važno nam je pamtiti žrtve i sve stradale. Važno nam je neselektivno pamtiti, a Vlada to sada ne potiče. Kroz rad različitih ministarstava i Vlade u cjelini biraju se samo određeni događaji, a poseban problem je reduciranje svih događaja 90-ih na one koji su u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu, rekla je Teršelič.

Naglasila je i kako ''vladajuće institucije šire virus iskrivljavanja činjenica'' te da se danas ''moramo nositi s vrlo neugodnim posljedicama, a to je da se sudski utvrđene činjenice vrlo često ignoriraju i to sa najviših političkih pozicija''.

Pritom, dodala je, vladajuće institucije potenciraju mitove iz 1990-ih.''Mitovi koje su vezani uz devedesete mogu se ilustrirati s time da iz godine u godinu uloga HOS-a postaje u javnosti nešto što ispada sve značajnije - kao da je HOS ključni akter u vrijeme rata i kao da drugih postrojbi i drugih branitelja gotovo pa i nije bilo'', navela je.

S druge strane, naglasila je potrebu za kritičkim promišljanjem povijesti, međusobnim učenjem i dijalogom o temama važnima za razumijevanje suvremenog društva. ''Važna nam je uključiva kultura pamćenja kojoj ima mjesta za žrtve s različitih strana rata koje su tada živjeli u Hrvatskoj i u kojoj ima i mjesta za kulturu otpora, mirovne inicijative i različite oblike građanskog i antiratnog izričaja'', kazala je. 

Ravnatelj Kulturno informativnog centra (KIC) Hrvoje Hribar govorio je o ulozi umjetnosti, a naročito filma u oblikovanju kulture sjećanja, a bivši glasnogovornik Haškog suda, aktivist i borac za prava žrtava rata u BiH Refik Hodžić naglasio je veliki značaj festivala ''Protiv zaborava'' u promicanju sličnih inicijativa u susjednim državama.

Nakon otvaranja održana je i prva rasprava ovogodišnjeg izdanja festivala ''Rehabilitacija ratnih zločinaca'' na kojoj su sudjelovali povjesničar Hrvoje Klasić, profesor na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski i odvjetnica Slađana Čanković, a u sklopu dvodnevnog festivala najavljene su i rasprave o mjestima traume i antiratnog otpora, ravnopravnosti civilnih žrtava i razgovor o arhivima nezavisne kulture i građanskog aktivizma.

Festival ''Protiv zaborava'' održava se u sklopu projekta Between Remembrance and Oblivion, koji Documenta provodi uz podršku British Councila kroz regionalni program ''Different Memories, Shared Futures: Towards Inclusive Memorialisation''.